Don Bosco no Komunikasaun sosiál

Don Bosco no Komunikasaun sosiál

Don Bosco konsidera komunikasaun sosiál nu’udar meiu ida prátiku no auténtiku ba edukasaun massa nian. Eskola paralela ida ho efikásia no podér boot.

Iha tempu prezente ida-ne’e, ita rona ninia apelu kona-ba ne’e ho interese foun. Don Bosco iha intuisaun ne’ebé kapta fenómenu komunikasaun sosiál nia implikasaun sira ba foin-sa’e sira no ba ema enjerál. Don Bosco konsidera komunikasaun sosiál nu’udar meiu ida prátiku no auténtiku ba edukasaun massa nian. Eskola paralela ida ho efikásia no podér boot. Iha tempu prezente ida-ne’e, ita rona ninia apelu kona-ba ne’e ho interese foun: “Ha’u husu boot ba imi keta husik aspetu importante ida-ne’e iha ita-nia misaun”; “ida-ne’e mak knaar prinsipál ida Divina Providénsia haraik mai ha’u”. “Ha’u la duvida atu hanaran meiu sira-ne’e divinu, basá Maromak rasik uza nia ba ema nia rejenerasaun”. Aleinde ne’e, Don Bosco dehan mai ita iha hakerek katak habelar literatura di’ak mak “ita-nia Kongregasaun nia objetivu prinsipál ida”.

Don Bosco, hakerek-na’in no editór

Don Bosco nia hakerek sira edita tiha ona iha volume boot 47, “Opere edite”; sira-nia númeru hamutuk hakerek 1.174! No ninia obra ruma hanesan “best-sellers”.

Nia inventa “Informasaun Saleziana” ba ninia família espirituál. Iha 1867, bainhira Kongregasaun Saleziana iha de’it uma 3 no Salezianu 44, no Santa Sé seidauk aprova, nia hahú tiha ona haruka “Surat Sirkulár” sira – prátika ida nia nunka interrompe husi tempu ne’ebá – no ohin-loron kontinua ho naran “Atti del Consiglio Generale”… Ba FMA sira hanaran nafatin “Surat Sirkulár” husi Madre Jerál.

Liutiha tinan sanulu nia muda boletín notísia bibliográfika ninia livraria nian ba “Bolettino Salesiano” atu ninia kooperadór no belun sira bele tuir besik liután obra Saleziana iha mundu tomak.

Ho modu graduál nia sai tiha editór. Nia hala’o atividade publikasaun nian – husi fabrika surat-tahan to’o kontaktu hakerek-na’in sira, gráfika sira, livraria sira.

Nu’udar editór, ho tinan 34 nia koko ho nia liman rasik publika jornál ida (iha 1849 nia publika númeru 61 “Amico della gioventù – Juventude nia belun – jornál polítiku no relijiozu ida ba fulan 8). Don Bosco konxiente katak jornál ida ho artigu sira ne’ebé iha interese uitoan de’it no envolve uza osan barak la’ós liña ne’ebé nia tenke atinji. Nia muda ba livru sira, booklet, periódiku…

Hanoin bá katak iha tinan sira ne’ebá, livru “série” no “kolesaun” sira mak buat foun ida. Don Bosco foti inisiativa série sira-nian hanesan “Biblioteca della gioventù “ (ho títulu 204) no série “Letture Cattoliche” (kópia millaun rua) iha formatu “pocket-book”. Nia hahú mós revista periódiku iha língua oioin (hanesan Bolettino Salesiano iha lian tolu bainhira Don Bosco mate, iha lian 9 iha Don Rua nia tempu). Ba foin-sa’e sira nia publika livru sira (Istória Bíblia nian, Istória Igreja nian, Istória Itália nian), livru orasaun (Il Giovane Provveduto), livru formasaun nian (biografia ninia alunu di’ak liu nian), livru ho teatru no livru ho leitura atu diverte ka haksolok. Ba klase traballadór sira-nian: bainhira nia iha tinan 31 nia hakerek “L’enologo italiano” ba agrikultór sira, no liutiha tinan tolu, “Sistema métriku desimál”. Livru seluk mak série “Galantuomo “ nian nst. Don Bosco iha Surat Sirkulár hakerek ba Salezianu sira iha festa S. José nian iha tinan 1885, kona-ba habelar livru di’ak sira: “Ho ‘Letture Cattoliche’ ha’u hein atu tama uma sira. Ho ‘Il Giovane provveduto’ ha’u-nia objetivu mak lori joven sira ba Kreda (parókia). Ho ‘Storia dell’Italia’ Ha’u hakarak tur ho sira iha eskola. Ho série sira livru kmaan nian ha’u hakarak dala ida tan sai sira-nia maluk iha rekreiu”.

Tanba sá Don Bosco publika livru sira maski nia iha ona inisiativa no atividade barak ona ne’ebé nia hala’o?

Ita bele hatudu motivu rua. Uluknanai, Don Bosco sempre iha paixaun segredu ida ba imprensa, ba livru sira, hakerek no publika, ne’ebé lori nia atu habarak emprendimentu sira iha diresaun ida-ne’e: projetu ba edisaun foun testu sira-nian, publika série booklet no periódiku sira. Nia hala’o buat sira-ne’e hotu iha tempu ne’ebé nia kuran meiu no rekursu sira, no sai okaziaun atu hari’i ninia gráfika rasik, ne’ebé hanesan milagre, sai boot no multiplika. Maibé, paixaun boot ne’e mak Don Bosco nia resposta ba problema ne’ebé situasaun sosiál, polítika no kulturál prodús iha tinan sira ne’ebá: influénsia ne’ebé boot ba beibeik liberalizmu nian; polítika governu Sardo atu limita Igreja nia podér nia influénsia; kreximentu imprensa anti-klerikál violenta ne’ebé kuestiona Igreja no relijiaun nia valór tradisionál sira; Protestante ninia propagasaun, liuliu Valdeze sira nia propaganda – buat sira-ne’e hotu halo atu Katóliku barak preokupa, sente invazaun husi livru sira, revista no periódiku sira ne’ebé hanorin ideia sira kontráriu ba fiar Katólika, nune’e, mosu nesesidade atu kria, dezenvolve no dissemina “leitura saudavel”.

Problema sirkulasaun nian, liga ho distribuisaun, mak problema ida baibain mosu ba editór hotu. Don Bosco nia abilidade jestaun nian tulun nian atu supera obstákulu ne’e: husi parte ida nia uza kleru sira no parókia sira ka estrutura seluk Igreja nian, hodi uza sira-nia podér perzuasaun morál no sira-nia envolvimentu ho massa sira; husi parte seluk nia mantein kontaktu ho aldeia sira no rejiaun dook sira liuhusi sistema promotór sira-nian ne’ebé organiza grupu lokál assinante sira-nian.

Sá loos fatin ne’ebé Don Bosco nia atividade editoriál okupa iha Kreda nia atividade imprensa nia laran durante sékulu 19 nia klaran? Enjerál imprensa Katólika hatudu opozisaun maka’as ba liberalizmu Estadu nian no defende ho kbiit hotu direitu “Santa Sé nian” ne’ebé labele hasai ka halakon. Karakterístika sira-ne’e la mosu iha Don Bosco nia publikasaun sira. Don Bosco la soe bomba hasoru Estadu liberál ka “Casa Real Savoia” nian; nia la defende direitu sira ne’ebé hasai tiha ona husi Amu-Papa, ne’ebé sai tiha “prizioneiru Vaticano nian”. Estudiozu barak konkorda katak Don Bosco nia pozisaun totalmente ‘a-politikál’ katak la’ós pozisaun polítiku nian. Nia mós la sai opozitór ba instituisaun sekulár sira no dalabarak nia prontu atu kolabora ho autoridade sivíl sira. Buat ne’ebé nia halo mak buka enkoraja katóliku sira atu iha lealdade ba Igreja no ba parókia sira, liuliu iha área rurál sira, ne’ebé parese la tama iha diskusaun problema liga ho unifikasaun nasionál.

(Jacinta Gusmão FMA)