Umanizmu Salezianu: S. Franicsco de Sales

Umanizmu Salezianu:  S. Franicsco de Sales

 S.FRANCISCO DE SALES: Ema ida ho matan hakmatek ne’ebé naksira laran-maus mai husi ninia ksolok interiór.

Istória signifikativa

Tinan 1835. Iha Semináriu Chieri, Itália nian, seminarista na’in rua iha apelidu hanesan: Bosco. Atu distinge sira bainhira ema bolu. Sira deside atu tau alkuña ida: Ida dehan: “Ha’u mak Bosco Néspera no ho ida-ne’e hakarak hatudu katak nia mak ai toos, ho fukun barak no la fásil atu silu”.

Don Bosco hatán: “Ha’u-nia naran Bosco de Sales, ai ne’ebé maus no fleksível.

Umanizmu ne’ebé dada

Epizódiu ida-ne’e, konsidera tiha nu’udar previzaun abanbainrua nian, tanba Don Bosco hahú ninia itineráriu espirituál ne’ebé kontinua iha moris tomak atu sai hanesan Francisco de Sales iha ninia laran-di’ak ka bondade no ksolok interiór.

Iha 26 de Janeiru 1854, nia tau naran salezianu ba sira ne’ebé foti tiha empeñu no sei haka’as an nafatin iha ezersísiu prátiku domin nian ne’ebé hatudu liuhusi laran-di’ak no halo ema sente nia simu domin.

Umanizmu salezianu akompaña no tama iha relasaun pesoál ne’ebé dada no iha diálogu espirituál hafanun mehi sira, ideál, projetu sira, rekoñese inklinasaun pesoál, basá ida-ne’e simu atensaun sira-ne’e hotu sente katak nia simu domin boot no lahó interese.

Santidade  ida ne’ebé ema hotu bele to’o

Iha tempu istóriku iha-ne’ebé S. Francisco de Sales moris bá, santidade mak finalidade ida  ne’ebé relijiozu/a sira de’it bele to’o. Nune’e  S. Francisco de Sales propoin ba ema hotu tuir modalidade ida ne’ebé adapta ba ida-idak nia kondisaun moris nian.

Nia la halo distinsaun entre ema, riku no kiak, matenek ka lae, mane no feto, amlulik no leigu, riku no kiak, matenek eh lae, tanba ida ne’e  dalan ida ne’ebé la’o hamutuk ho ita-nia moris simples loroloron nian.

Don Bosco nakonu ho faxíniu ba dalan santidade ida-ne’e, nia propoin ba ninia labarik mane sira, tan-ne’e mak nia merese definisaun ida-ne’e: edukadór santidade foin-sa’e sira nian.