Bonoite salezianu nu’udar rekursu pedagójiku

Bonoite salezianu nu’udar rekursu pedagójiku

Rekursu pedagójiku ida ne’ebé Don Bosco uza durante sékulu XIX atu eduka no evanjeliza adolexente no joven sira mak “bonoite” sira. Ohin loron bonoite sira transforma mós iha bondia ka botarde iha obra saleziana mundu tomak nian, ho finalidade ba formasaun sarani no umana sidadaun sira-nian. 

Margherita, Don Bosco nia inan no ninia kolaboradora dahuluk iha Oratóriu S. Francisco de Sales, iha Valdocoo, mak hamosu prátika ida-ne’e ne’ebé halo parte esforsu hotu atu konsolida klima família nian nune’e eduka no evanjeliza adolexente no joven sira. Bonoite sai rekursu edukativu no pastorál, no tanba ninia kolaborasaun indispensavel ba formasaun morál no espirituál foin-sa’e sira nian, nia sai tiha tradisaun ida no ohin loron mós sei kuda iha uma saleziana sira iha mundu tomak.

Don Bosco, iha Memória Oratóriu S. Francisco de Sales nian, haktuir ho modu detalladu “bonoite” salezianu dahuluk. Iha inísiu tinan 1850 nian, foin-sa’e ruma ne’ebé la hetan fatin atu toba hahú atu aloja iha paiól ida adapta ba sira, hodi fó oportunidade ba sira atu hela iha Torino no buka serbisu. Ba Don Bosco, aleinde fó matenek ba sira iha relijiaun no kultura jerál, urjente tebes fó abrigu ba sira, basá maski foin-sa’e sira Torino nian no sira husi li’ur hatudu vontade boot atu dedika an ba vida onesta no badinas, maibé bainhira husu tuir, sira dehan katak sira la iha hahán, la iha roupa, la iha uma atu hela maski tempu ruma de’it. Biar nia iha intensaun atu tulun sira, dala barak foin-sa’e sira ne’e lori tiha ninia lensól sira, kobertór…

Iha lokraik ida udan boot nian, foin-sa’e ida tinan 15 buka Don Bosco atu husu hahán no abrigu. Mamá Margherita simu kedas nia no lori ba dapur, besik ba ahi no fó sopa no paun ba nia. Enkuantu han Don Bosco husu ba nia se nia ba eskola, se nia iha aman-inan no halo serbisu saida. Ho pergunta sira-ne’e mai diálogu ne’ebé Don Bosco hakerek tuirmai ne’e:

-“Ha’u oan-kiak, mai husi rai Valle Sesia nian atu buka serbisu. Foufoun ha’u iha franku 5, maibé ha’u gasta hotu ona molok ha’u hetan serbisu hodi manán osan. Ohin, ha’u la iha buat ida no mós la iha ema ida.”

-“Ó simu ona primeira komuñaun?”

-“Seidauk.”

-“Krisma?”

-“Seidauk.”

-“Ó konfesa ona?”

-“Dala ruma ona.”

-“Ohin, ó hakarak ba ne’ebé?”

-“Ha’u la hatene, ha’u husu favór atu hela iha sikun ruma iha uma ne’e.”

-“Ha’u hatene karik katak ó la’os naok-teen, ha’u sei haree atu buka fatin ba ó, maibé sira seluk lori ona ami nia manta sira no ó sei lori tan manta seluk!”

-“Lae, hakmatek bá; ha’u ema kiak, maibé ha’u nunka na’ok buat ruma.”

-“Ó hakarak karik,” ha’u-nia inan dehan, “ha’u sei husik nia hela iha ne’e kalan ne’e. Aban, Maromak sei haré.”

– “Iha ne’ebé”

“Iha dapur ne’e”.

-“Nia sei lori mós sanan sira”.

-“Ha’u sei haree katak sei la mosu hanesan ne’e.”

-“Di’ak.” (Bosco, 2005, p.169)

 

Hotu tiha konversa, Mamá Margherita prepara kama ba foin-sa’e ne’e no aproveita oportunidade atu dehan ba nia liafuan rua kona-ba nesesidade serbisu nian, onra no relijiaun. Ikus nian, hodi buka hatene se foin-sa’e ne’e hatene orasaun sira sarani nian, nia konvida atu sira reza hamutuk.

Ne’e maka kontestu no momentu ne’ebé ba dala uluk mosu bonoite. Tema sira ne’ebé Mamá Margherita dezenvolve iha sermaun ki’ik-oan ida-ne’e foti fali liafuan sira ne’ebé Don Bosco dirije ba foin-sa’e ne’e no sai dimensaun espesiál Don Bosco nia atensaun iha ninia servisu ho juventude: edukasaun, família, serbisu no relijiaun.

Tema sira-ne’e duni maka Mamá Margherita uza mós iha edukasaun ba nia oan sira: “Ho ezemplu no liafuan nia hanorin virtude boot umanizmu piemontés tempu ne’ebá nian: sentidu devér ba serbisu, aten-barani loron ba loron iha moris ne’ebé todan, frankeza no onestidade, umór di’ak”. (CHAVES, Pascual. Dar especial atenção à família – berço da vida e do amor e lugar de humanização. São Paulo: Escolas Profissionais Salesianas, 2006, p.36).

Iha diálogu ita haree katak Don Bosco ta’uk atu simu foin-sa’e ne’e tanba esperiénsia ho sira ne’ebé nia uluk simu hafoin na’ok fali sasán sira. Mamá Margherita mak husu, hodi promete katak nia sei haree atu problema hanesan la akontese fali. Ho forma ne’e nia kaer edukasaun konxiénsia nian, elementu indispensavel Sistema Preventivu nian, hodi konvida foin-sa’e ne’e atu pratika buat di’ak.

Mamá Margherita nia kapasidade atu intervein ho dezenvoltura iha momentu tensaun nian, tuir padre Pascual Chaves “hatudu ekuilíbriu estraordináriu atu armoniza tensaun komplikada vida família nian. Ninia atitude hatudu nafatin matan-moris no hanesan preokupasaun aas ida mak gia nia: ema ida ne’ebé dixerne kona-ba komportamentu ida ne’ebé maka di’ak liu ba nia oan sira nia di’ak iha Maromak nia oin. Nia hatudu an mamar no firme, komprensiva no metin, pasiente no desidida (idem p. 35)

Iha Valdocco, Mamá Margherita halo ho modu hanesan, hanesan ita haree iha epizódiu foin-sa’e ne’ebé buka abrigu.

Tanba konsidera nu’udar xave moralidade nian, lala’ok di’ak no ézitu nian ba edukasaun, Don Bosco kontinua bonoite iha pátiu, iha korredór sira ka iha pórtiku ho modu paternu no familiár no rekomenda ninia prátika ba salezianu sira, hodi indika konteúdu sira ne’ebé presiza dezenvolve: “Kalan-kalan hotu tiha orasaun hanesan kostume halo no molok alunu sira ba toba, Diretór ka ida-ne’ebé foti nia fatin, hato’o iha públiku liafuan murak ruma, hodi fó avizu ruma ka konsellu kona-ba buat ne’ebé tenke halo ka tenke evita” (Kf  Sistema Preventivu iha juventude nia edukasaun).

Iha Don Bosco nia rekomendasaun sira, ita hetan mós indikasaun metodolójika sira hanesan atensaun atu halo sai badak bainhira fó mensajen di’ak ba foin-sa’e sira. Estrutura “bonoite” nian hahú tiha ona iha momentu ne’ebé Mamá Margherita arruma hamutuk ho foin-sa’e ninia kama: “foufoun nia koa’lia ba foin-sa’e ninia tilun konsellu di’ak sira, hodi sujere ba nia hanoin ruma ba nia tempu dukur nian” , hafoin konvida nia atu reza orasaun sira.

Padre Pascual Chaves (2006, p. 41) haree Mamá Margherita la’ós de’it nu’udar figura feminina ida ne’ebé ezerse influénsia ba Don Bosco husi dook, maibé hahú husi interiór, nu’udar inspiradora, modelu, kolaboradora no kooperadora dahuluk. Mamá Margherita kontribui atu Sistema Preventivu ne’ebé Don Bosco pratika iha modalidade, marka, ton maternu, midar no aseguradór.

Mamá Margherita nia prezensa iha Oratóriu Valdocco nian iha importánsia fundamentál ba konstituisaun klima família nian. Tuir Auffray (Dom Bosco 1947, p. 114) “Don Bosco haka’as an atu konserva nafatin ideál moris simples, konfiansa, ksolok no kordialidade resíproka”.

Maibé kontribuisaun kapitál Mamá Margherita nian maka ninia prezensa iha períodu desizivu tempu ne’ebá nian husi tinan 1846, tinan instalasaun obra/uma Pinardi, to’o ninia mate liutiha tinan sanulu. Durante tinan sanulu nia laran, nia sai ba nia oan nu’udar tulun-na’in troka-laek. Ne’e mak époka atividade maka’as liu, luta/kombate todan liu, ideia sira-nia kona-ba futuru ne’ebé tuir ema sira nia hanoin hatudu ulun-toos, no tempu ne’e mós mak époka fundasaun sira ne’ebé dura kle’ur.

Rekupera tiha husi moras pneumonia ida ne’ebé kuaze lori nia ba mate iha Becchi ne’ebá, Don Bosco konvida nia inan atu akompaña nia ba Torino.

Iha 1846, Don Bosco aluga tiha divizaun haat uma ida señor Pinardi nian, iha Valdocco, atu halibur ninia foin-sa’e sira. Maski nune’e iha ninia sorisorin iha uma sira ne’ebé fama aat, no bele tau iha risku ambiente nia moralidade. Hodi aseita Don Bosco nia konvite, Mamá Margherita kolabora atu haburas moralidade ne’ebé nia oan-mane hakarak.  Aubry Escritos espirituais de São João Bosco, 1975) haktuir Don Bosco nia hanoin kona-ba ne’e:

“Tempu ne’ebá ema hamamuk tiha kuartu rua iha uma Pinardi no ha’u aluga ba ha’u no ha’u-nia mamá.
– Mamá – ha’u hateten ba nia loron ida –, ha’u tenke hela iha Valdocco; maibé haree ba ema sira ne’ebé hela iha uma ne’ebá, ha’u labele ho ema seluk se la’ós ita.

Nia komprende ha’u-nia liafuan sira nia kbiit no hatán kedas:

– Se ó hanoin katak ida-ne’e maka Maromak nia hakarak, ha’u bá kedas.

Ha’u-nia inan halo sakrifísiu boot ida; basá iha uma, maski nia la’ós ema riku, nia maka buat hotu nia na’in, ema hotu hadomi nia no konsidera nia liurai-feto, ki’ik sira nian no boot sira nian (p.86).

Matt no Bosco (1965, p. 126) konsidera obra saleziana nu’udar inisiativa edukasaun populár boot ida no rekoñese Don Bosco nia vokasaun nu’udar edukadór. Ba sira, Don Bosco la inventa sistema foun ida atu garante ninia ideál sira kona-ba edukasaun juventude nian. Iha kontráriu, Don Bosco soi Pedagojia Realista ida, mai husi esperiénsia. “La’ós teoria, la’ós tratadu, maibé esperiénsia progresiva. Ninian maka pedagojia ida vida nian, la hahú ho ideia ida prekonsebida/hanoin-molok. Halo nia, dezenvolve nia, prátika ida “. (MATT E BOSCO, Dom Bosco 1965, p. 126).

Iha Pedagojia Realista ida-ne’e, rezultadu husi sistematizasaun sira ne’ebé Don Bosco halo kona-ba ninia vivénsia sira, Mamá Margherita mós iha baluk signifikativu ida kontribuisaun nian. “Bonoite”salezianu no ninia prátika ne’ebé Don Bosco nafatin husu atu halo iha Família saleziana mak ezemplu ida.

(FMATIN)

REFERÉNSIA

AUBRY, Joseph. Escritos espirituais de São João Bosco. Tradução de Fausto Santa Catarina. São Paulo: Salesiana Dom Bosco, 1975.

AUFFRAY, A. Dom Bosco. 3. Ed. Tradução de R. Zend. São Paulo: Escolas Profissionais Salesianas, 1947.

BOSCO, Dom. O Sistema Preventivo na Educação dos Jovens. (In) Sociedade Salesiana São Francisco de Sales. Constituições e regulamentos. São Paulo: Salesiana, 2003.

______. Memórias do Oratório de São Francisco de Sales, 1815-1855. Tradução de Fausto Santa Catarina. 3. Ed. Revisão e Ampliação de Antônio da Silva Ferreira. São Paulo: Salesiana, 2005
CHAVES, Pascual. Dar especial atenção à família – berço da vida e do amor e lugar de humanização.São Paulo: Escolas Profissionais Salesianas, 2006.

CHIAVARINO, Luis. Os sorrisos de Dom Bosco. 6. ed. São Paulo: Paulinas, 1960.

MATT, Leonard Von Matt; BOSCO, Henri. Dom Bosco. Porto: Salesianas, 1965.