S. Justino, filózofu no mártir

S. Justino, filózofu no mártir

Ohin, 1 Juñu kreda selebra Saun Justinu, Filózofu no mártir, padre apolojista importante liu iha sékulu II. Moris iha Flavia Neapoli (Nablus, besik Jordaun) iha Samaria – Palestina entre tinan 103  husi família jentiu. Ninia edukasaun infantil inklui retórika, poezia no istória. Hafoin iha idade joven interese ba filozofia. Nune’e hahú estuda estocismu no platonizmu. Iha tinan barak nia laran buka lia-loos iha eskola oioin  tradisaun filozofia Grega nian iha nia rain.  Finalmente nia hakohak fiar Kristán, bainhira hasoru Trifaun personajen misterioza ida iha tasi-ibun ne’ebé halo diskusaun kona-ba problema filozófiku sira, nune’e katuas ida ne’e ko’alia katak iha profeta sira barak ne’ebé ko’alia kona-ba Jezús Kristu nia vinda/mai molok filózofu sira seluk. Ho liafuan hirak ne’e nia asegura katak ida ne’e mak  “ verdadeira filosofia” ka Filozofia loos nian”. Hafoin bá Roma hodi harii eskola filozofia nian ne’ebé gratuita ba relijiaun foun ne’e, nu’udar filozofia loos nian.

Nu’udar apolojista nia defende Kristianizmu hosoru filozofia jentiu no Judeu, hakerek apolojétika 2 no diálogu ho Trifaun. Pontu sentrál apolojétika S. Justinu konsiste kona-ba Jezús Kristu mak Logos, iha ne’ebé filózofu sira hotu ko’alia. Husi nia doutrina nia relata katak;

  • Kristianizmu mak únika filozofia seguru no util, rezultadu ikus no definitivu; ninia razaun bele halo investigasaun. Razaun/rasio la supera duké Maromak nia Liafuan, mak Kristu, iha ne’ebé umanidade tomak partisipa (Apol I,46).
  • Sira ne’ebé moris konforme razaun mak kristaun maski konsidera nu’udar ateu. Sira ne’ebé moris mai no moris irasionalmente mak ema aat no Kristu nia inimigu no ohodór eh asasinu mak sira ne’ebé la moris tuir razaun; sira ne’ebé moris mai no moris tuir razaun mak kristaun sira, ne’ebé la nakdoko maibé hakmatek.
  • Maski kristaun anteriór sira la koñese lia-loos, sira iha fini lia-loos nian iha sira laran, ne’ebé la bele komprende perfeitamente (Apol I,44).
  • Buat hotu mai husi lia-loos pertense mai ita, kristaun; aleinde Maromak, ami adora no hadomi Maromak nia Logos ne’ebé hako’us no la halo Nia, halo-An ba ema atu soi ami, kura ami-nia kanek no moras sira (Apol II.13).

Tanba ninia konviksaun ba  Kristu nia verdade  mak nia simu koroa martíriu nian iha tinan 163 dK hamutuk ho nia maluk sira hodi tesi nia ulun iha tempu imperadór Marco Aurélio nian, imperadór ida ne’ebé S. Justino diriji ninia apolojia bá.