Asaun konkreta iha loron Mundiál Ambiente nian

Asaun konkreta iha loron Mundiál Ambiente nian

Dili – Iha loron Mundiál Ambiente nian, loron 5 Juñu 2021, ami grupu Juventude Voluntariadu Palomino Salesiano, selebra loron refere ho objetivu atu proteje ita-nia ambiente no ekosistema sira. Ba ne’e, ami grupu JVPS iha programa rua ne’ebé ami halo mak hanesan: tuir programa Laudato Si’ liuhusi tranzmisaun online no halo limpeza jerál iha foho gruta Nossa Senhora Comoro.

Iha programa Laudato Si’ nian, ne’ebé halo liu husi tranzmisaun online, hodi Selebra WORLD ENVIRONMENTAL DAY iha WEBINAR ho Tema “Restaurasaun Ba Ita Nia Ekosistema”. Oradór Sira mak Pe. Martinho Gusmão, Mana Joana, Mana Dircia No Maun Octavio.

Sira fahe programa ne’e furak tebes tanba ko’alia kona-ba proposta ne’ebé Amu-Papa Francisco husu iha Laudato Si’, Oinsá atu kuidadu ita-nia uma-komún, mak hanesan:

  1. Koko nafatin ai-han lokál hodi la konsumu ai-han importasaun, kalén sira, nune’e bele redús ona lixu iha rai-laran.
  2. Sakrifika-an hodi filtra bee ou nono bee ba ita-nia nesesidade hodi la prodús lixu.
  3. Ba merkadu ka loja presiza lori ita-nia saku ka raga rasik hodi tau sasan para la prodús lixu plástiku.
  4. Koko atu hahú husi ita-nia uma laran hodi la soe lixu arbiru.
  5. Kuda temperu lokál sira ne’ebé prodús husi ita-nia liman rasik
  6. Kuda ai-horis iha fatin ne’ebé de’it mak ita iha.
  7. Motiva ita-nia joven sira atu la sunu rai arbiru .
  8. Sai ezemplu ba família no komunidade hodi la uza temperu ka hahán instant iha ita-nia hahán lor-loron nian.
  9. Mai ita kuda tan ai-horis tanba ai-horis mak sai hanesan armazen ba aimoruk , ai-han , ár-moos (oxksijéniu) no uma ba balada sira.

Tan ne’e ita tenke tau aas dokumentu ensíklika Laudato Si’ husi Amu-Papa Fransico, atu moris kona-ba konversaun ekolójika. Ho motivasaun sira ne’e ami husi grupu JVPS apresia no agradese tebes tanba bele motiva ami atu proteje no tau matan ba kriatura no ba uma-komún. Tan ne’e ita tenke kuidadu ita nia ambiente liuhusi ita nia asaun loroloron.

Aleinde ida-ne’e mós iha programa limpeza jerál iha foho gruta “Nossa Senhora” Comoro.  Bainhira ami too iha ne’eba ami sente triste tebes tamba fatin ne’ebá nakonu ho lixu iha dalan-ninin no foho-ninin, karik ema barak seidauk iha konxiénsia ba ambiente sira no soe foer arbiru. Maibé ho grasa Maromak nian ami konsege hamoos no halo moos fatin refere no halo fali nia furak hanesan nia orijinál. Iha limpeza jerál ne’e ami konsege halibur foer sira iha saku-plástiku foer nian hamutuk ruanulu-resin-hitu.

Ami sente orgullu no kontente tebes bainhira haree fatin ne’e moos no furak hanesan nia orijen, liuhusi ami-nia esforsu no forsa ne’ebé ami iha hodi kuidadu.

Bainhira ami hotu ona atu hamoos, ami taka ho orasaun hamutuk iha “Nossa Senhora” nia oin iha gruta Comoro, hodi agradese ba Aman Maromak tanba akompaña ami hala’o atividade ho ‘.

Dala ida tan haksolok bá Loron Mundiál  Ambiente nian.

“Foin-sae ne’ebé forte mai husi ambiente ne’ebé saudável” .

(Agostinho Ribeiro)