Inaugurasaun uma temporáriu ba deslokadu sira

Inaugurasaun uma temporáriu ba deslokadu sira

Dili – Iha 16 Maiu, loron Axensaun Na’i nian no durante tempu novena ba Maria Auxiliadora, Irmán FMA nain-tolu ba tuir Inagurasaun “Casa de Acolhimento Dom Bosco” halo provizóriu ba deslokadu sira, vítima inundasaun nian 4 Abríl nian, iha Don Bosco Comoro Dili. Arsebispu metropolita D. Virgílio mak fó bensan hamutuk ho salezianu Casa Centec nian, Pe. Provinsiál. Iha mós konvidadu balun hanesan Vise-Ministru Estatál, Sekretáriu estadu Protesaun Sivíl nst.

Molok bensan uma iha liafuan badak husi Irmaun Adriano SDB, ne’ebé aprezenta no agradese ba ema hotu ne’ebé ho laran luak hodi tulun ita nia maluk sira ne’ebé hetan dezastre naturais durante hela iha DB. Iha inísiu ema mai hela rihun tolu, hafoin balun fila ona no sira ne’ebé sei hela mak uma-kain 39 no ema 150. Ir Adriano agradese ba benfeitór hotu entre grupu no individuál hamutuk 162 entre organizasaun no ema.

Hafoin, padre Hermenegildo, diretór Casa Centec nian haktuir katak maske ho pandemia ho lockdown noserka sanitária maibé Salesiano sira brani loke odamatan hodi simu ema hirak ne’ebé terus tan inundasaun. Salezianu sira tuir Don Bosco, tane aas “pro Deo et pro patria”. Nia agradese  ba prezensa iha inaugurasaun ne’e nu’udar sai mós sinál apoiu no protesaun, esperansa ba família hirak ne’e hodi kolabora atu serbisu hamutuk ho ami ba família hirak ne’e nia di’ak. Pe. Hermenegildo dehan katak, “ami kontra uitoan ami nia regra balun tanba ba ami baibain harii konstrusaun ida presiza tempu naruk maibé ida ne’e halo iha tempu badak de’it (loron 20) no molok husu provinsiál nia lisensa”.  Nia kontinua, “Ami agradese tebes tanba ho situasaun ida ne’e bele hatudu ba mundu katak ami fiél duni ba Aman Don Bosco ne’ebé iha fuan boot”. Tuir Pe. Hermenegildo, SDB la preparadu atu jere situasaun ne’e maski iha ona esperiénsia iha 1999 no 2006. Nia mós agradese FMA sira komunidade Eusebia Palomino tan simu refujiadu sira liuliu inan ho oan ki’ik no grávida no sira ne’ebé vulneravel. Nia subliña katak, uma ne’e provizóriu, no maluk sira iha direitu atu hetan fatin dignu, no ne’e kompetensia husi governu.

Prezidente CVTL, señora Madalena Hanjam iha ninia liafuan dehan katak amu SDB sira “sai ezemplu di’ak kona-ba moris tuir prinsípiu sira “Cruz Vermelha” nian. Nune’e nia agradese ba servisu hamutuk no sei kontinua apoiu tan tenda ba família sira, tanba seidauk to’o ba hotu.

Liafuan ikus husi Amu Bispu katak situasaun inundasaun ne’e sai oportunidade ba “uma-Kreda asume filafali nia papél hanesan uluk tempu funu ba independénsia no klandestina ninian, iha ne’ebé Kreda mak povu no identifika an ho Kreda”. Nune’e nu’udar Bispu ha’u agradese tebes ba uma kreda nia liman-ain hotu iha Timor hodi loke no simu povu sira ne’ebé hasouru inundasaun. Bele haree tebes fuan sarani sira ne’eb’e hala’o karidade, maioria uma relijiozu/a sira-nian. Nia mós subliña katak apoiu ne’e temporáriu, emerjénsia nian. “Kompeténsia governu nian atu hetan espasu ba sira no normaliza sira-nia moris tuir dignidade umana” no direitu sidadaun nian.  Amu Virgílio husu ba deslokadu sira atu iha “pasiénsia, konfiansa no korajen hodi hein governu kumpre ninia promesa”.

Hafoin taka fó bensan ba uma temporáriu ne’e. Maske tempu pandemia ne’ebé lori perigu ba moris maibé relijiozu sira iha Timor nafatin fó importánsia ba ema nia moris no ema nia dignidade nune’e uma sira nafatin nakloke atu simu ema hirak ne’ebé presiza tulun. Hamutuk ho Kristu iha kbiit atu bele manán terus hotu hodi fó esperansa ba kiak atu hetan fali moris foun no di’ak iha futuru.

(Onesiana Baptista FMA-Redasaun Fmatin