Ba Natál ita halo prezente ba ema ho nesesidade no prepara ita-nia fuan

Ba Natál ita halo prezente ba ema ho nesesidade no prepara ita-nia fuan

Papa Francisco nia liafuan iha Angelus 20 Dezembru 2020

«Maun no biin-alin sira, bondia!

Iha domingu dahaat no ikus Adventu nian, Evanjellu propoin filafali relatu Anunsiasaun nian. «Haksolok bá», anju dehan ba Maria, «ó sei ko’us oan-mane ida, ó sei tuur ahi no sei hanaran Jezús» (Lc 1,28.31). Parese anúnsiu ida ksolok loos de’it, destina atu halo Virjen haksolok: sé mak entre feto sira tempu ne’ebá nian la mehi atu sai Mesias nia inan? Maibé, hamutuk ho ksolok, liafuan sira-ne’e fó sai antes kedas ba Maria provasaun boot ida. Tanba sá? Tanba iha momentu ne’ebá nia «prometida nu’udar kaben» (v. 27). Iha situasaun nune’e, Lei Moisés nian estabelese katak labele iha relasaun no moris hamutuk. Nune’e, hodi iha oan ida, Maria kontra Lei, no kastigu ba feto sira todan liu: fó sai atu tuda mate ho fatuk (kf Dt 22,20-21). Konserteza mensajen divinu hakonu Maria nia fuan ho roman no forsa; maski nune’e, nia hasoru hilin krusiál : dehan “sín” ba Maromak hodi ariska buat hotu, inklui moris, eh rejeita konvite no bá oin iha nia dalan ordináriu.

Saida mak nia halo? Nia hatán nune’e: «Halo iha ha’u tuir ita-nia liafuan» Lc 1,38). Halo (fiat). Maibé iha lian hodi hakerek Evanjellu la’ós simplesmente “halo bá”. Espresaun verbál indika dezeju forte, indika vontade atu buat ruma akontese.. Maria, ho liafuan seluk, la dehan: “Se tenke akontese, akontese bá…, se labele halo ho forma seluk…”. La’ós rezignasaun. La esprime aseitasaun fraka no submisaun nian, esprime dezeju forte, dezeju moris nian. La’ós pasiva, ativa. La’ós submete, maibé adere ba Maromak. Nia mak apaixonada disposta atu serví Na’i iha buat hotu no kedas. Nia bele husu tempu uitoan atu hanoin, eh esplikasaun liután kona-ba saida mak sei akontese; karik tau kondisaun ruma… iha kontráriu nia la foti tempu, la halo Maromak hein, la adia.

Dala hira – ita hanoin kona-ba ita oras ne’e – dala hira ita-nia moris halo ho adiamentu sira, iha vida espirituál mós! Porezemplu: ha’u hatene katak harohan halo di’ak mai ha’u, maibé ohin ha’u la iha tempu… “aban, aban, aban, aban…” ita adia sasán sira: ha’u sei halo aban; ha’u hatene katak importante atu tulun ema ruma – sín, ha’u tenke halo: ha’u sei halo aban. Korrente ne’e mak korrente hanesan aban nian…. Adia sasán sira. Ohin, iha odamatan Natál nia oin, Maria konvida ita atu keta adia, atu dehan “sín”: “Ha’u tenke harohan?” “Sín, no ha’u harohan”. “Ha’u tenke tulun ema seluk? Sín”. Oinsá halo? Ha’u halo. Hodi la adia. “Sín” hotu susar. “Sín” hotu susar, maibé menus husi ida ne’ebé susar ba nia, “sín” korajoza, “sin” prontu nian, ida «halo iha ha’u tuir ita-nia liafuan bá» ne’ebé lori salvasaun mai ita.

No mai ita, “sin” ida-ne’ebé mak ita bele dehan? Iha tempu difisil ida-ne’e, envezde halerik kona-ba buat ne’ebé pandemia impede atu ita halo, mai ita halo buat ruma ba sira ne’ebé iha menus: la iha tan prezente mai ita no ba ita-nia belun sira, maibé ba ema ho nesesidade ne’ebé ema ida la hanoin! Konsellu ida tan: atu Jezús moris iha ita, mai ita prepara fuan: ita bá harohan. Keta husik konsumizmu lori ita: “ha’u tenke sosa prezente sira, ha’u tenke halo ida-ne’e no ida ne’ebá…”. Frenezia atu halo buat barak… Jezús mak importante. Konsumizmu, maun no biin-alin sira, hasai tiha Natál husi ita. Konsumizmu la’ós iha balada han-fatin Belém nian: iha-ne’ebá iha realidade, pobreza, domin. Mai ita prepara fuan hanesan Maria halo: livre husi aat, akolledora, pronta atu simu Maromak.

«Halo iha ha’u tuir ita liafuan bá». Ne’e mak fraze ikus Virjen nian iha domingu ikus Adventu nian ida-ne’e, no konvite atu halo ain-hakat konkretu bá Natál. Tanba se Jezús nia moris kona ita-nia moris – ha’u-nian, ó-nian, hotu – se la kona moris, nia liu leet de’it . Iha Angelus agora ita mós sei dehan “halo iha ha’u tuir ita liafuan bá”: Na’i-Feto tulun ita atu dehan ho moris, ho atitude loron ikus sira-ne’e nian, atu prepara an didi’ak ba Natál».