Encíclica Foun Papa Francisco “FratelliT utti “

Encíclica Foun Papa Francisco “FratelliT utti “

Iha loron 3 fulan Outubro 2020, Papa Francisco assina ona carta encíclica foun ida ho titulo Fratelli Tutti . Dala ruma titulo ne’e hamosu questão ruma iha ita nia neon. Questão sira ne’e positiva atu hodi hakle’an sentido husi encíclica ne’e.

Pano do fundo husi encíclica Fratelli Tutti

Maske atan ha’u rasik seidauk lê direitamente encíclica ne’e, maibe ha’u hanoin katak iha background ida ou pano do fundo ida ne’ebe sai hanesan ansiedade bo’ot ida ba Santo Padre atu bele transmite liafuan di’ak la’os ba ema fiar na’in sira de’it maibe ba mos ema hotu ne’ebe la’os fiar na’in no sira ne’ebe iha hakarak ou laran diak (vontade) atu desenvolve mundo ida nakonu ho fraternidade, amizade, justiça, paz no unidade. Nune’e mak frase Fratelli Tutti ou Todos Irmãos/Semua Saudara/All Brother sei sai hanesan inspirasaun ida ba ema hotu atu hodi harí ou constrói mundo ida ne’ebe di’ak liu. Ho liafuan seluk, encíclica ne’e atu hato’o ba maun-alin, bin-feton sira hotu, ema mane no feto sira hotu ne’ebe laran di’ak atu populado mundo: cada ema, inclusivamente, no laiha fatin ba exclusividade. Papa Francisco hakarak atu ko’alia ho liafuan ne’ebe toca ema hotu nia fuan-laran no to’o ba ema hotu nia realidade moris nian.

Titulo ida ne’e Santo Padre foti ou quota husi frase São Francisco de Assís nian (hakerek iha Admonição 6,1: FF – Fontes Franciscana, 155). Ita haré katak Santo Padre Francisco la muda nein liafuan ida husi frase Santo Assís nian ne’e. Pergunta mosu, tansa mak São Francisco nia frase? La’os santo ou santa sira seluk. Be nia mesak de’it ga? Ita hare katak Santo Padre rasik mak hili São Francisco de Assís nia naran ba nia pontificado. Hanesan nia hakerek ona iha Laudato Si’, numero 10, objetivo husi hili naran ne’e. Atu dehan katak São Francisco sai nu’udar figura ida ne’ebe ema hotu bele simu nian, liu-liu nia mehi atu lori dame, unidade, fraternidade no amizade social ba ema hotu.   

Critica sira ba titolo Fratelli Tutti 

Los, katak, titolo ne’e hamosu discussão bo’ot iha territorio países sira Anglófono nian. Ho titolo ne’e, laiha intenção atu exclui ema seluk, liu-liu laiha intenção atu exclui feto sira ne’ebe mak nu’udar maioria ou liu husi metada raça humanidade nian. Maibe, titolo ida ne’e atu ko’alia kona ba solidariedade humana no ida ne’e nu’udar continução (tuir ha’u nia hanoin) ba encíclica Laudato Si’. Iha Admonição São Francisco nian, hakerek nune’e: “Mai ita hotu, Maun-Alin no Feton sira, haré ou hateke ba Bibi Atan Diak ne’ebe terus paixão iha Cruz atu salva nia bibi sira” (red: tradução tetun atan ha’u mak halo). Na’i nia bibi sira tuir Nia iha tribulação no perseguição, iha insulta no hamlaha, iha infirmidade no tentação, no buat hotu ne’ebe simu husi Na’i.

Critica balun mosu tan dala ruma Papa Francisco usa iha nia liafuan saudação sira ho Cari Fratelli e Sorelle; Caros Irmãos e Irmãs, Saudara dan saudari. Maibe, ita ne’ebe ita tenke nota katak liafuan ne’ebe Santo Padre usa iha encíclica ne’e mai husi São Francisco nia liafuan. Nune’e conteudao laiha problema. Encíclica la antifeminista. Tan encíclica ne’e hato’o ba ema hotu, humanidade tomak. Ho liafuan husi São Francisco nian ne’e atu ho intenção bo’ot no kle’an, mak: ko’alia kona ba fraternidade no amizade social.

Contexto actual

Ita moris iha tempo ida ne’ebe nakonu ho funu, ki’ak, migracão, mudança climatica, crize economia, pandemia global Covid-19. Nune’e, reconhece ema ne’ebe ita hasoru nu’udar maun ou alin no, liu-liu ba ita cristão sira, atu reconhece Jesus nia ilas iha sira hotu ne’ebe terus…reafirma fila fali irreducível dignidade ema pessoa humana nian ne’ebe cria tuir Maromak nia ilas. Reconhecimento ba sira seluk nu’udar maun alin no feton fo hanoin ita katak ema ida labele moris mesak, halo buat hotu mesak de’it, ida contra ida seluk, global Norte contra global Sul, rico hasoru kiak ou excluisão sira seluk tan.

Atu dehan katak sentido partença comum ne’ebe halo ita sai hotu maun-alin mak tema central husi encíclica ne’e. Enciclica ne’e hateten katak: “Fraternidade no Amizade social, aponta ba saida mak unifica ema mane no feto sira: nu’udar necessario afecção ida atu estabelese entre ema masque laiha relação familia ran nian (sangue). Se ida ne’e mosu no moris iha ita le’et, sei laiha tan mis-compreende malu, odi malu, halo injustiça ba malu, etc.

Frei Joel Pinto, OFM