Sá loos objetivu namoru nian?

Sá loos objetivu namoru nian?

Venilale – Tuir programa menina sira koléjiu Mazzarello nina, iha enkontru fulan-fulan formasaun nian kona-ba tópiku oioin hanesan saúde, “Primeiros Socorros”, adolexénxia no domin, nst. Ohin, loron 9 Agostu, Ir Carolina Correia halo enkontru ho larista sira kona-ba “namora, namora, sai metin”.

Objetivu enkontru nian makhalo foin-sa’e feto sira reflete kona-ba objetivu namoru nian, finalidade relasionamentu ne’e nian. Namoru mak relasionamentu entre mane no feto ida atu fahe esperiénsia ba malu, koñese malu di’ak liután no loke an mós ba amizade ho ema seluk. Eziste motivu laloos barak ne’ebé lori ema ba namora no foin-sa’e sira bele monu iha motivu laloos sira-ne’e; maibé eziste razaun korreta ida: dezeju atu hetan espozu ka espoza ida. Baze relasionamentu nian mak domin.

Iha namoru, ita hahú koñese ema seluk nia karákter no hahalok, Bainhira namora presiza hanoin katak namoru la’ós jogu ida… Iha namoru, ema ne’ebé tasak uluknanai buka hatene didi’ak ninia an, no ema ne’ebé ita namora ho ne’e ita hakarak duni nia ka lae. Iha namoru ita deskobre liután an rasik no ema seluk.

Namoru loos husu responsabilidade husi parte feto no mane. Basá ninia objetivu mak prepara an ba matrimóniu. Nune’e, iha namora la’ós lakon tempu ba naranaran ko’alia, ka kaer malu, halo tuir pronografia, buka fatin atu hamutuk sub-subar no haluha tempu no knaar sira seluk. Ida-ne’e bele lori susar. Iha namoru, dalabarak mane bele husu ba feto kona-ba domin loos ninia “bukti” ka prova hodi fó an iha relasaun seksuál. Ne’e la loos, tanba mane ne’ebé hadomi, sei respeita ninia doben, sei trata ho di’ak, hatene kontrola ninia instintu.

Tanba ne’e presiza sai feto no mane responsavel, hatene dehan lae “agora” tanba projetu abanbairua nian, atu sai feen di’ak ba laen no laen di’ak ba feen, no inan ka aman ne’ebé di’ak ba oan sira. Basá feto no mane loos hatudu iha karákter di’ak, la’ós iha paixaun delek sira. Maibé, se karik tan frakeza feto ida sai isin-rua, nia sei la foti dalan fasil hodi halo abortu, basá ne’e oho. Maromak mak mizerikórdia no laran-sadia, no nia prontu atu oferese perdaun. Liuliu bainhira sente mesak no lakon esperansa, buka ema nia tulun, husu konsellu no keta foti desizaun mesmesak. Ne’e mak buat ne’ebé ita haree mosu barak iha Timor-Leste: abortu, soe bebé foin moris, oho an…

Xave atu bele namora didi’ak iha maturidade ida-idak nian mak iha projetu moris nian, tuir Maromak nia hakaran, fahe projetu moris rasik ho ema ne’ebé ita hadomi no sai responsavel ba an rasik nia hahalok no ba ema ne’ebé ita hadomi. Maibé, laiha ema ida bele hakonu ema seluk nia fuan ho domin se uluknanai nia la hakonu nia fuan ho Maromak nia domin. Nune’e konsellu ida, mak hametin relasionamentu ho Maromak, amizade ho Nia, bele tulun ita atu hadomi loos, tanba Maromak rasik mak sei hadomi iha ita.

(Anicia-Jania)