Koresponsabilidade nu’udar “servisu” ba ema seluk nia ksolok no moris naresin

Koresponsabilidade nu’udar “servisu” ba ema seluk nia ksolok no moris naresin

Ha’u hakarak fahe ho imi reflesaun ida, badak, ne’ebé padre ida propoin iha Itália durante Ezersiziu espirituál ne’ebé transmite husi Rádiu ba sarani sira. Ita-nia situasaun la’ós todan hanesan Itália, maibé ita presiza kuidadu nafatin ho atitude superfisiál sira.

Obrigada barak!

Sr. Alma

****

«Maun alin sira, nu’udar imi hotu halo tuir nafatin ha’u nia liafuan wainhira ha’u sei hela ho imi, ohin, wainhira ha’u dook husi imi, haka’as an liután atu buka imi-nia maksoin ho laran tauk no laran nakdedar. 13Maromak mak halo imi, la’ós de’it  atu hakarak, maibé mós atu halo duni buat ne’ebé monu loos ba nia laran. 14Halo buat hotu, la hodi diskuti malu, 15atu nu’udar ema sala laek no la iha buat aat ruma, imi bele sai Maromak nia oan loloos iha ema laran aat no maksalak sira leet. Imi mak naroman iha sira leet, hanesan fitun sira iha raiklaran, 16hodi laran metin ba liafuan moris nian. Ha’u sei haksolok hodi gaba an kona ba imi iha Kristu nia loron, wainhira ha’u sei haree katak ha’u nia haka’as an no servisu la sai leet de’it». (Fil 2,12-16)

 

Paulo nia liafuan, halo ita hateke ba tópiku ksolok nian liuhusi perspetiva koresponsabilidade nian hodi fó hanoin katak ita-nia destinu hanesan, nune’e ema ida-idak tenke hatán nafatin, la’ós de’it ba ninia an rasik, maibé mós ba maluk sira nia ksolok. Iha ita-nia komunidade sira, bainhira temi liafuan koresponsabilidade, hanoin ba buat ruma funsionál, katak fahe knaar no papél entre membru sira. Paulo nia perspetiva oin seluk: nia hanoin ba koresponsabilidade nu’udar “servisu” ba ema seluk nia ksolok no moris naresin.

Paulo kesi metin ksolok ho hilin moris nian.

Loos duni: Jezús Kristu nia Aman hakarak ksolok ba ninia oan sira hotu, maibé mós, la’ós dalan hotu moris nian ka modun oioin ne’ebé ita hasoru bele lori ita ba rahun di’ak ne’ebé Maromak hakarak haraik mai ita.

Husi ninia belun sira, Paulo hein katak sira iha lalaok no estilu moris nian “nu’udar ema sala laek no la iha buat aat ruma”, tuir Evanjellu (bele dehan sarani di’ak no sidadaun onestu), la’ós tanba nia preokupa husi parte moral, maibé tanba nia hatene katak hahalok hanesan ne’e lori ba moris riku ho ksolok naresin.

Loron hirak ne’e, ema konvida ita atu iha “hahalok korretu (loos), atu obedese ba regra sira”, no ita haree ho matan rasik katak, liuliu iha momentu ida ne’e, husi hilin simples, bainbain, hanesan faze liman, ka mantein distánsia, ka la sae husi uma, bele depende ha’u-nia moris no mós ema seluk nian.

Loron hirak ne’e, mós, parese katak ita saran responsabilidade atu hilin buat ne’ebé loos ka la loos iha autoridade sira nia liman; maibé depois, ita deskobre katak la’ós hanesan ne’e no desizaun hotu iha ha’u-nia liman nafatin.

Nune’e, ida ne’e momentu di’ak atu konsidera ha’u-nia liberdade no ha’u-nia konxiénsia hasoru ha’u nia an rasik no ema seluk bele to’o iha ne’ebé. Ha’u presiza kontinua treina ha’u-nia konxiénsia, atu ha’u bele hili nafatin buat ne’ebé di’ak liu ba ha’u no ba komunidade.