Tansá violénsia? Sé mak ema ne’ebé halo aat bainhira nia halo aat?

Tansá violénsia? Sé mak ema ne’ebé halo aat bainhira nia halo aat?

violensiaEma halo violénsia hodi hatudu asaun agressividade nian. Ita assiste ho frekuénsia boot ba beibeik violénsia nia difuzaun ho ninia manifestasaun barabarak. Husi pontudevista psikolójika, violénsia hatudu nesesidade ida, atu defende husi inimigu ida haree nu’udar ameasa. Nune’e, violénsia reprezenta defeza ida; katak nia natubu/moris husi reasaun ida ba ameasa ida. Iha pelumenus tipu tolu “inimigu” nian, alvu violénsia nian: i) buat/ema ne’ebé estrañu/li’ur/oinseluk liu, diversu husi an rasik; ii) buat/ema ne’ebé fraku, labele defende an; iii) buat/ema ne’ebé reprezenta autoridade. Inimigu tolu ne’e fó hanoin kona-ba konflitu ida ne’ebé akontese iha ema nia an rasik.

Karakterístika sira violénsia nian

Ita asiste ho frekuénsia boot ba beibeik violénsia nia espansaun ho ninia manifestasaun múltipla: iha nivel globál, iha funu sira ho background ekonómiku, iha totalitarizmu, iha terrorizmu ho background relijiozu no polítiku; ho planeta Rai nia destruisaun no ninia atmosfera no ambiente, no planeta Rai rasik hatán fali ho kataklizmu, inundasaun no dezastre ambientál ho proporsaun boot ba beibeik; iha esplorasaun ba povu kiak sira, ne’ebé ita haree katak 20% populasaun mundiál mak kaer no kontrola kuaze 80% rikusoin planeta Rai nian; iha nivel nasionál ita asiste daudaun luta entre partidu polítiku opostu sira ho konsekuénsia halakon ema nia vida, ema nia soin sira, no ódiu-malu entre maun-alin sira, entre viziñu sira. Sé maka barani oras-ne’e la’o tuku 5 loraik ba oin?; ita mós haree hahú diferensa hetok boot liu entre klase sira, n.e.ema ne’ebé kaer kargu boboot no hetan projetu sai riku liu to’o ita haree diskrepánsia boot la’ós de’it entre ema maibé simplesmente entre karreta luxu ida ho estrada aat ne’ebé karreta luxu ne’e halai ba leten…; ita mós haree violénsia hasoru fatia fraku liu populasaun nian hanesan, feto sira, labarik sira… se ita ba husu dadus husi Rede Feto ita sei haree katak númeru violénsia doméstika ho tipu oioin aumenta ba beibeik, no karik entre sira ne’ebé sofre 2% de’it mak hetan denúnsia; ko’alia kona-ba labarik sira ita mós haree forma aat oioin violénsia nian iha uma-laran rasik, iha vida sosiedade nian, uza sira ba partidu polítiku, ba serbisu, violénsia iha eskola, nst. Iha nivel individuál, iha komportamentu auto-agressivu, hanesan abuzu sira iha uzu akol no droga, seksu, iha envolvimentu ho gang antisosiál, iha hahalok anarkizmu nian, nst.

Enfín, husi pontudevista hotu ita hakarak konsidera esperiénsia umana, ita haree katak nafatin hakmaluk ho violénsia. Violénsia signifika halo buat aat, komportamentu ida kontráriu ba halo hahalok di’ak, katak komportamentu ida ne’ebé lori ba destruisaun.

Psikolojia, okupa an atu buka resposta sira ba komportamentu umanu, ne’ebé nesesariamente intrapsíkiku. Nune’e, violénsia mak, uluknanai, problema intrapsíkiku ida, rezultadu husi dinámika psíkika: buat ne’ebé hatudu iha li’ur (no violénsia hatudu momoos nia an iha esternu) mak lalenok estadu interiór ema ida nian.

Violénsia esprime nesesidade ida

Ita tama iha domíniu intrapsíkiku nian no ita husu: sé mak ema ne’ebé halo aat bainhira nia halo aat? Ema hala’o violénsia hodi tau iha asaun agressividade no ho ninia forma hotu (inklui obra arte nian no kriatividade, hadomi maluk sira presupoin doze ida agressividade nian iha sentidu ad-gredere, la’o bá hasoru ambiente atu troka nia estrutura no integra), reprezenta iha ninia kumprimentu hasai karga enerjétika ne’ebé iha; atu filafali ba omeostaze, katak faze repouzu nian hotu tiha satisfasaun nesesidade ida nian, presiza uluknanai satisfás nesesidade ne’e.
Bainhira agressividade buka atu harahun no la partesipa, entaun nia sai agresaun no tuirmai, violénsia. Violénsia hatudu nesesidade ida, atu defende husi inimigu ida haree nu’udar ameasa. Husi pontudevista ida-ne’e, violénsia reprezenta defeza ida; katak nia natubu/moris husi reasaun ida ba ameasa ida. Iha pelumenus tipu tolu “inimigu” nian, alvu violénsia nian: i) buat/ema ne’ebé estrañu/li’ur/oinseluk liu, diversu husi an rasik; ii) buat/ema ne’ebé fraku, labele defende an; iii) buat/ema ne’ebé reprezenta autoridade. Inimigu tolu ne’e fó hanoin kona-ba konflitu ida ne’ebé akontese iha ema nia an rasik. Ita ba analiza pontu ida-idak.

Ameasa husi  ema/buat estrañu

Ta’uk ba buat estrañu mak produtu ida mekanizmu defeza primáriu liu: separasaun no  projesaun. Luta intrapsíkika entre di’ak no aat, iha-ne’ebé parte rua ne’e la integra malu iha psike laran, halo atu buat aat ne’ebé la haree, ka haree maibé la aseita, kanaliza tiha hodi projeta ba li’ur, baibain fakar ba ema ida ka situasaun ida ne’ebé reprezenta no personifika buat aat ne’e. Tipu “inimigu” rua seluk iha kraik korresponde ho estruturasaun psíkika iha ne’ebé soi defeza ne’ebé tasak liután, sekundária, nia hun mak konflitu internu iha estrutura tripartite laran (super-ego, id, ego).

Ameasa frakeja nian

Reasaun violenta ida hasoru frakeza no defeza-laek (ne’ebé hatudu, n.e., hanesan violénsia hasoru labarik oan sira, ema defisiente sira, ka ema fraku iha ekonomia, matenek, intelijénsia) nia soi orijen  no soi korrespondente ida ho reasaun hasoru super-ego disfunsionál ida opresór no persegidór hasoru parte fraku ida, “labarik oan” ne’ebé horik iha an rasik. Hasai hahalok violénsia nian iha funsaun katártika ba super-ego, nune’e bele esprime buat aat ba li’ur envezde ataka ninia an infantíl rasik, “labarik” ne’ebé horik iha an rasik. Fasil no konveniente liután halo aat iha li’ur/esternu no, iha uma laran rasik, mantein “satus quo” ida, aparénsia ida perfeisaun nian, ne’ebé sensu kulpa nian la kona, nune’e mós la presiza halo reparasaun.

Dezafiu autoridade nian

Reasaun violenta hasoru autoridade, katak hakarak harahun nia tanba autoridade, mak lalenok ida konflitu nian ho autoridade. Ne’e maka reasaun ida nu’udar tentativa atu rebela kontra autoridade interna super-ego nian ne’ebé halo represaun iha leten. Tipu destruisaun ida-ne’e frekuente liufali ida hasoru frakeza; defaktu nia hatudu estruturasaun super-ego aat/malignu ida lahó sensu kulpa no reparasaun nian. Bainhira super-ego la iha (auzente), hanesan ema sira ho “transtorno de personalidade borderline”, sei hasai hahalok violénsia la sukat nian no lahó limite.

Oinsá kura husi violénsia

Hodi halo dalan konxiensializasaun nian, hodi halo n.e. psikoterapia ida. Psikoterapia tulun atu haree oinsá violénsia hahú/moris iha internu/an raik nia laran., nune’e ajuda hamenus projesaun no apropria filafali konflitu psiku-dinámiku sira, entre autoridade interna sira no “labarik oan” ne’ebé sofre abuzu sira, no dala ruma rebela hasoru sira no dala ruma rende no hakruuk ba sira.
Dalan tuirmai, kontestuál mós, maka perkursu meditasaun nian atu tulun haree fatór sira egoízmu nian ne’ebé suporta ka haburas dinámika intrapsíkika sira, no dalan susesivu  transformasaun espirituál tulun mós atu nakfilak fatór sira-ne’e. Nune’e, deskobre tiha violénsia hasoru internu no hasoru esternu, buka atu redimensiona nia no, liuhusi prosesu neineik ida  koñesimentu no haraik-an nian, bele rezolve ho modu definitivu no utiliza enerjia sira ba finalidade konstrutiva no dezenvolvimentu nian, ba an rasik nia di’ak nune’e mós ba maluk sira nia di’ak, umanidade nia di’ak.