Sé mak Generation Y-Z ?

Sé mak Generation Y-Z ?

Palla (Sumba/Indonesia) – Tanba senáriu kontemporáneu, karakteriza ho kultura dijitál, mak habitat ne’ebé ita moris bá, liuliu ba “jerasaun nativu dijitál sira”, husu atu ita hatene nia no horik iha nia ho intelijénsia kriativa. Tanba dezafiu ida-ne’e mak komunidade Santa Maria Mazzarello, Palla (Sumba) iha loron 30 Novembru to’o 1 Dezembru hala’o seminar ka formasaun kona-ba komunikasaun sosiál liuliu komunikasaun ho “social media”. Enkontru formativu sira oferese ba “OMK” (Orang Muda Katholik) no ba adultu sira, fasilita husi Ir Jacinta Gusmão FMA. Ba foin-sa’e sira nia tema mak “Generation Y & Z and Technology”. Ba adultu sira kona-ba “Media and its effects on mental health”.

To’o iha pontu ida ne’ebé ona ita iha komunikasaun dijitál?

Iha plataforma haat ne’ebé adolexente (tinan 13-17) sira uza liu: facebook (71%); Instagram 52%, snapchat 41% no twitter 33%. Facebook sai fatin atu fahe foto sira no status update ne’ebé sira hakarak atu família sira haree. Plataforma ida-ne’e mak baibain família hotu uza. Instagram mak plataforma ba de’it foto no video, It abele “like” no “comment” ema nia foto, bele mós mensajen privada… baibain foin-sa’e sira mak uza ida-ne’e. Snapchat uza atu haruka foto/video ne’ebé dura ba segundu 1-10 ba belun sira hotu ka belun ida de’it. Bele haruka mensajen privada maibé nia sei lakon kedas. Twitter uza atu fahe foto/video, maibé liuliu atu komenta uitoan ho limite liafuan sira nian, uluk 140 agora double tiha nune’e 280 liafuan. Ita bele fahe “links”, hetan “followers” no “follow” ema seluk. Plataforma dalimak ne’ebé famozu mak Youtube. Nia halo mak kolektór video ne’ebé boot liu. Husi social media lima ne’e, Facebook mantein liurai sira hotu nian.

Uza internet ba di’ak

Ema barak hanoin internet nu’udar teknolojia. Maibé loloos, internet mak koneksaun, relasionamentu, no iha impaktu boot no muda relasaun entre informasaun, tempu no espasu. Dezafiu mai ita iha social media mak hasae konxiénsia kona-ba matéria ka asuntu sira ne’ebé importante duni, portavós ba sira ne’ebé la iha lian no envolve ema barak liután ba di’ak. Ema uza minutu billaun 10.5 ba facebook loroloron; oinsá se ita kanaliza ema nia enerjia ne’e ba di’ak? Atu uza Media no Teknolojia Komunikasaun di’ak ho matenek, ita presiza “Media Literacy”. Media literacy ka alfabetizasaun mediátika mak kapasidade atu asesu, analiza, avalia, no kria media. Adultu no fon-sa’e sira ne’ebé aprende sai di’ak liután no komprende mensajen kompleksu sira ita simu husi televizaun, radio, Internet, jornál, revista sira, livru sira, billboards, video games, music, forma seluk media nian, basá Media soi mensajen ideolojia nian no valór sira.

Efeitu sira

Social Media di’ak ka aat depende ba oinsá ita uza. Nu’udar aman-inan, edukadór/a, ita iha knaar atu gia foin-sa’e sira. Tinan lima to’o sanulu dahuluk importante liu iha labarik sira nia moris. Tinan formativu sira-ne’e iha impaktu ba futuru. Ezemplu hanesan labarik asu-fuik sira ne’ebé asu-fuik mak hakiak husi bebé… Sira moris izoladu lahó kontaktu ho ema sira, la iha esperiénsia umana kuidadu, komportamentu no linguajen umana nian. Sira aprende la’o hanesan asu-fuik, halo lian hanesan asu-fuik, sira la iha sosializasaun umana … Ema sira ne’ebé tulun sira, presiza tinan barak atu sira bele ko’alia no komporta an, moris ho ema tuir sosiedade umana. Balun mate selu hodi la rekupera tan. Ida-ne’e ezemplu atu dehan katak tinan sira-ne’e delikadu liu. Nu’udar prezente Maromak nian, dijitál media iha impaktu pozitivu hanesan kriatividade, social marketing, web connectivity, no partilla koñesimentu nian. Maibé husi parte seluk iha mós ninia impaktu negativu sira: ansiedade no depresaun, efeitu atu la dukur, la kontente ho imajen an rasik tanba kompara ho imajen ema seluk nian iha facebook, “bullying” (ameasa no insult online) no “FoMO (fear of missing out). Espetativa la realista husi social media halo labarik foin-sa’e sira aumenta sira nia konxiénsia kona-ba an rasik no hamenus estima an rasik nian no buka perfeisaun no ida-ne’e bele hatudu nu’udar ansiedade. Uza social media iha smartphones, laptops no tablets iha kalan molok toba liga difikuldade atu tob. Se ita uza naroman husi LED molok toba nia bele bloka prosesu naturál iha kakutak ne’ebé hamosu dukur, no interfere atu bloka ormona dukur nian, katak melatonina. Aleinde ne’e, iha foin-sa’e sira ne’ebé kalan boot hadeer atu check mensajen sira iha social media, nune’e halo sira kolen iha eskola. FoMO katak preokupasaun kona-ba akontesimentu sosiál barak, atividade divertimentu nian ne’ebé akontese no ita la prezente. Nia karakterístika mak nesesidade atu kontinua iha koneksaun ho ema sleuk atu hatene saida mak ema halo, nune’e la “miss out”. Ema ne’ebé FoMO mak ema sira ne’ebé kuran satisfasaun iha moris.

Enkontru ikus, Ir Jacinta halo ho FMA sira kona-ba Planu komunikasaun Institutu nian.