Rona Espíritu Santu iha tempu retiru atu tau prioridade iha moris

Rona Espíritu Santu iha tempu retiru atu tau prioridade iha moris

Dili – Loron daruak retiru anuál, iha inísiu fulan Outubru, fulan jublileu misionáriu estraordináriu, loron S. Teresinha do Menino Jesus, nia programa hanesan ho loron dahuluk. Iha dadeer iha konferénsia husi pregadór P. Andew Wong no loraik husi Ir Alma Castagna kona-ba tema “dixernimentu” nian hodi tuir eskema Kriasaun nian.

Iha dadeer, iha Santa Missa, Padre Andrew Wong, hodi komenta Evanjellu kona-ba Apóstolu sira João no Tiago ne’ebé hirus ho ema Samaria sira ne’ebé lakohi simu Jezús, nia hateten katak “Jezús hetan difikuldade ho ema judeu, inklui samaritanu sira no ho ninia dixípulu rasik”. Judeu sira ne’ebé la simu Nia no apóstolu sira ne’ebé sente an boot tanba hatene sira ne’e Jezús rasik mak hili sira. No hodi haksiak sira ba sira-nia laran-hirus, nia hanorin lisaun “toleránsia nian, pasiénsia nian, respeitu ba ema nia Liberdade”. “Livre atu tuir Nia, maibé se tuir, tenke tuir ho konsisténsia, la’ós ‘setengah-setengah’ ka sori-sorin de’it”. Segundu, “Jezús mós korrije nia eskolante sira, la husik de’it maski iha Liberdade”.

 

ESPÍRITU SANTU

Ho ne’e, Padre Wong  introdús ona ba tópiku ohin nian kona-ba”Espíritu Santu”(Kf Jo 14,16-17.26; 15,26; 16,7-14).

Tuir ninia eskema, padre halo pergunta rua: 1) kona-ba saida mak testu ne’e enjerál hanorin ita, hafoin mak 2) saida mak testu bíbliku ne’e hanorin ha’u iha tempu retiru nian.

Jezús nia liafuan sira iha “han-kalan iksu” mak testament ikus, lisaun importante ikus Nia hakarak fó ba ninia eskolante sira. Espíritu Santu nafatin hatudu an iha dame no bele sente ninia prezensa. Ita-nia tempu mak tempu Espíritu santu nian, nu’udar tempu iksu istóri asalvasaun nian: kriasaun, redensaun no purifikasaun ka transformasaun ba parrusia. Espíritu Santu mai husi Aman no Oan. Nia mak kosoladór, tulun-na’in, advogadu, mestre, sasin ba Jezús, juiz mundu nian (mundu iha ne’e mak demóniu), reprezentante Jezús ne’eb’e fila on aba Aman. Nia fó sasin kona-ba Lia-Loos.

Testu ne’e fó hanoin katak iha tempu retiru, Espíritu Santu mak “Pessoa” dahuluk no importante liu, Nia hakarak tebes ko’alia mai ita nia fuan; nia hakarak purifika no santifika ita; retiru espirituál mak ninia grasa mai ita hotu. Maski nune’e Espíritu Santu respeita ita-nia Liberdade no la obriga ho forsa ninia dalan sira. Nia presiza ita-nia lisensa, ita-nia vontade, ita-nia abertura atu aseita ninia oferta sira grasa nian.

Kondisaun atu Nia bele serbisu mak ita-nia kooperasaun. Espíritu santu ninia atitude respeitu nian, implika katak ita-nia esforsu sira nesesáriu liu durante Ezersísiu Espirituál… Lahó ita-nia lisensa, ita-nia hakaran, ita-nia prontidaun, ita-nia vontade no kooperasaun, Espíritu Santu sei ho tristeza sei husik ita mesak. Kondisaun seluk mak silénsiu no “recollectedness”. Silénsiu katak la iha tarutu, barullu… “Recollectedness” katak rona ho atensaun ba Espíritu, hodi distinge husi espíritu aat nia lian sira. Tentasaun, distrasaun, preokupasaun sei mai. Diabu sei serbisu maka’as atu disturba ita atu labele rona Espíritu Santu, Maibé, keta ta’uk. Na’i Jezús, Aman no Espíritu Santu hamutuk ho ita, Santíssima Trindade forte liu Diabu. Nune’e ita tenke tau konfiansa iha Maromak”.

 

FIRMAMENTU NE’EBÉ FAHE BEE BA PARTE RUA: BEE IHA LETEN NO BEE IHA OKOS

Ir Alma kontinua ninia konferénsia ho tema kriasaun loron daruak nian. Iha loron daruak “Maromak hakiak firmamentu ne’ebé haketak bee ba parte rua: leten no okos. Ba povu Israel iha bee oin rua: bee di’ak mai husi lalehan no bee aat, katak tasi no wadi, katak kanál bee nian ne’ebé udan mak kria, no bainhira udan boot bele mosu dilúviu no lori ema, lori bibi, balada no oho sira.

Nune’e ba povu Israel iha buat rua ne’ebé Maromak haketak: buat ne’ebé fó moris no buat ne’ebé oho.

Nune’e, hodi kontinua tema dixernimentu nian, Ir Alma hateten katak “ita tenke komprende saida fó moris no sai apoiu ba ha’u-nia moris no saida mak hanehan, hamate ha’u-nia moris, ha’u-nia vokasaun”.

Maromak hakiak firmamentu atu haketak bee rua ne’e. “Firmamentu iha lia-latin nia signifikadu mak buat ruma ne’ebé toos, buat ruma ne’ebé estavel, suporte… permite atu haketak buat ne’ebé f’o moris husi buat ne’eb’e estraga moris”. Nune’e bele dehan firmamentu mak “regra sira ne’ebé permite atu ema bele dehan ida-ne’e iha leten no ida-ne’e ba kraik, ida-ne’e di’ak ba ha’u-nia moris, ida-ne’e la di’ak”.

Moris iha ninia ritmu, ne’ebé ita presiza respeita: moris tuir Kriadór nia hakarak. Dalabarak ita labele troka realidade ida-ne’e tuir ita-nia hakarak. Ir Alma se nune’e karik “Iha Laga sei la iha problema bee nian tanba bele muda tasi-been ba bee… maksi iha Israel ema halo prosesu atu muda tasi-been ba bee-moos, maibé baibain ita labele troka realidade”… Ita presiza obedese ba moris ida-ne’e, tanba iha moris ida-ne’e iha autoridade Maromak nian. Tanba buat ne’ebé la’o hamutuk ho Maromak nia hakaran, moris; no buat ne’ebé la la’o ho nia, mate. Ne’e katak “ha’u moris bainhira ha’u tuir Maromak nia hanoin, fó mai ha’u, ha’u-nia karakterístika sira”, la’ós buat ne’ebé ha’u mehi, hakarak sai hanesan ema seluk, karákter diferente…

Ir Alma hateten katak ita-nia moris hanesan “pesa muzikál ida… ha klave, ton, asidente”. Bainhira ha’u toka múzika ida, ha’u hakarak respeita múzika ida-ne’e, ha’u tenke tuir nia ritmu, nia ton, klave”.

Iha ita-nia moris iha ritmu ida, ton ida ne’ebé ita presiza respeita, iha pontu metin ruma ne’ebé ita hanaran prioridade, diferente husi emerjénsia. Emerjénsia kria ansiedade, konfuzaun, hanehan. Halo tuir prioridade, ita halo ho hakmatek, tanba iha ita-nia kakutak ita iha ona klaru pasu sira ne’ebé tenke halo. Maksi nune’e, la dehan katak emerjénsia nuat ruma negative, aat.. maibé iha emerjénsia ita halo arbiru de’it.

Tuir prioridade, nia esplika, “ha’u halo neineik karik, maibé ha’u hatene dehan ‘sim’ ruma no ‘lae’ ruma konforme ha’u-nia prioridade. La’ós buat hotu ema husu ha’u halai atu halo. Ha’u hatene ha’u atu bá ne’ebé no ha’u-nia hilin sira”.  Se iha prioridade iha orden iha ita-nia kakutak no iha ita-nia hahalok. Atu harii ita-nia moris ita presiza orden, presiza pasu, la’ós fragmentasaun. Ne’e mak ita hanaran “mentalidade projetuál”, iha prioridade no itineráriu ka asaun tutuir malu.

Ir Alma repete dala ida tan katak, se iha prioridade, nia husu mai ita atu “dalaruma dehan ‘lae’… tanba tenke respeita ha’u-nia tempu”, “ha’u-nia vokasaun”, “ha’u-nia misaun”, “ha’u-nia fatin”. Se buat ruma la la’o ho ha’u-nia vokasaun no misaun, ha’u tenke barani dehan ‘lae’. S.Paulo iha surat dahuluk ba Korintu sira nia dehan katak: “Mai ha’u buat hotu tuir ukun-fuan, maibé la’ós buat hotu di’ak. Mai ha’u buat hotu tuir ukun-fuan, maibé ha’u sei la husik buat ruma halo ha’u sai atan”. Nune’e la’ós tanba buat di’ak maik ha’u tenke halo, maibé buat ne’ebé “ha’u-nian”.

Maromak la julga ita se ita halo atividade di’ak barak, maibé nia sei julga se ita dezenvolve kapasidade ne’ebé Nia fó se ita satisfás vokasaun no misaun ne’eb’e Nia entrega iha ha’u-nia liman”.

Nune’e prioridade mak buat ne’ebé ita rekoñese no simu husi Maromak nia liman, hanesan Jezús halo iha Jetzemani, bainhira Nia halo Maromak nia hakaran. Tanba ne’e presiza hahú ho orasaun atu komprende saida mak iha leten no saida mak iha kraik.

Konvite atu halo lista ita-nia prioridade sira no avalia beibeik se ita tau prioridade iha leten. Ita buka atu prioridade ba prioridade. Tuir ita-nia Fundadór sira Don Bosco no Madre Mazzarello, sira “hala’o uluk Maromak nia hakaran no kona sira-nia vokasaun no misaun no hodi halo ida-ne’e, halo buat barak liután. “Hodi konfia iha Maromak ita bele halo buat barak ne’ebé ema mesak la to’o” (kf Is 40, 29-31).