Hanoin hikas P. João de Deus Pires: edukadór no evanjelizadór laran-manas

Hanoin hikas P. João de Deus Pires: edukadór no evanjelizadór laran-manas

Fatumaka/fmatin – Loron 25 Setembru mak loron haloot P. João de Deus Pires SDB iha semitériu Fatumaka. Loron ne’e sarani rihun ba rihun, husi katuas-ferik to’o labarik, halibur iha Santuáriu Maria Auxiliadora atu hasae Eukaristia prezide husi Arsebispu D. Virgílio do Carmo da Silva SDB.

D. Virgílio salienta P. João de Deus SDB nia “sensus ecclesiae”, ninia zelu apostóliku estraordináriu, iha obra sira “eskola”, “orfanatu”, karidade ba ema kiak sira. Nia “habelar Maromak nia Reinu”, envolve no valoriza kontributu husi leigu no, iha tempu ne’ebá, relijioza sira (Irmán Canossianas),  “eduka hodi evanjeliza” ka “evanjeliza hodi eduka” Timor-oan sira. Nia mak edukadór no evanjelizadór ba Timor-oan sira zona Loro-sa’e nian.

Salezianu sira rasik, liuhusi vigáriu provinsiál SDB, Pe. Transfiguração António Pinto SDB, subliña  ninia “laran-manas misionáriu” hodi la sura kole, la’o tun-sa’e ka ho kuda, kompara ho SDB sira ohin nian, ne’ebé “se la iha motór ka la iha kareta la ba apostoladu”. Aleinde ne’e, nia mós fó títulu “Bapak Pembangunan”, hodi dehan katak, “la iha Timor-Oan Salezianu ida bele halo buat ne’ebé nia konsege halo”.

Pontu ida ne’ebé la resalta durante funerál husi ema oioin ninia ko’alia mak ninia pastorál vokasionál: ba família no ba vida saserdotál no konsagrada. Joven barak ninia alunu/a nia prepara sira, tulun sira atu hari’i uma-kain sarani; joven barak mós nia propoin ba sira vida saserdotál no vida konsagrada. Joven barak ohin loron sai adultu rekursu umanu ba nasaun joven ida-ne’e. Nia mós ida-ne’ebé fó enkorajamentu ba foin-sa’e feto sira iha tinan ’80 atu hahú dalan vokasionál ba kongregasaun “Filhas de Maria Auxiliadora” ne’ebé tempu ne’ebá seidauk iha Timor.

Ema wain nia prezensa durante nia moras iha ospitál no husi loron nia husik mundu ne’e iha 22 Setembru to’o loron enterru iha 25 Setembru, hatudu sé mak misionáriu “por obediência” ida-ne’e no ninia impaktu ba Timor-oan sira.

Iha selebrasaun adeus, lee mós mensajen husi Prezidente Repúblika, Sr. Francisco Guterres, ne’ebé haktuir katak “Iha ninia la’o dalan ho povu timorense, padre João de Deus sai apoiante inkondisionál no determinante ida iha luta ba libertasaun nasionál. Forsa invazora dadur no tortura nia hamutuk ho nia maun-alin timorense sira, Nia transporta kilat ba gerilla, Nia tulun haruka klandestinamente rádiu ida ba gerilla iha ai-laran, hodi fasilita komunikasaun ho rai li’ur”.

Padre João de Deus Pires, misionáriu salezianu iha Timor-Leste, naturál husi Morais, Macedo de Cavaleiros (Portugal) iha 15 Abríl 1928, ordena amlulik iha 1956, no la kleur de’it haruka ba Timor-Leste iha 1958. Iha 1963 nia funsa Eskola  Téknika, “Agríkula” Fatumaka nian, no bele dehan edukadór-evanjelizadór boot iha área Baucau.

Tinan 61 resin ida iha Timor, nia hala’o atividade edukativa no misionária intensa no oioin, ultrapasa difikuldade hotu, até persegisaun husi ninia antigu alunu sira rasik. Ita hatene situasaun polítika iha 1975, bainhira invazór sira tama iha Baucau no halibur sidadaun estranjeiru hotu atu evakua husi país, “Pe. João de Deus mós embarka iha aviaun ne’ebé sei lori sira fila ba sira-nia rain. Maibé, iha momentu ikus Padre João de Deus deside nia la evakua! Nia labele abandona Povu! Nia labele abandona ninia bibi sira”, Prezidente Repúblika hakerek iha ninia mensajen.

Ba ninia dedikasaun “in extremis” mak povu Timor hatudu respeitu boot no venerasaun. Nia simu kondekorasaun rua. Husi Governo Portugés, nia simu medalla husi Prezidente Jorge Sampaio ho “grau de Comendador da Ordem do Mérito”, iha 2004.

Iha Timor-Leste, nia simu “Medalha da Ordem Dom Martinho Lopes” ba apoiu ba rezisténsia timorense no ba kontributu relevante ba luta independénsia nian.