Kolonializmu Portugál nia rohan

Portugál nia forma ukun kahur governasaun diretu no la diretu. Sira ukun populasaun nu’udar lubun ida liuhusi estrutura podér tradisionál, la uza funsionáriu públiku koloniál. Modelu governasaun hirak-ne’e la book sosiedade timoroan tradisionál. Revolusaun Portugál nian iha 1974 (“Revolução dos Cravos”) marka inísiu husi prosesu dezkolonizasaun Timor nian no kolónia sira seluk; hafoin ne’e, Governadór portugés, Mário Lemos Pires, fó sai ba públiku kona-ba planu atu fó independénsia ba kolónia. Iha tempu ne’ebá, iha planu ida atu hala’o eleisaun jerál hodi define estatutu independénsia iha 1978. Iha 1975, konflitu ida mosu entre partidu rua, FRETILIN (Frente Revolusionáriu ba Libertasaun Timor-Leste nian) no Uniaun Demokrátika Timorense (UDT). Indonézia uza funu sivíl nu’udar oportunidade atu hahú kedas kampaña dezestabilizasaun tanba sira hakarak ka’er kolónia Timor. Nune’e, Indonézia hala’o beibeik atake ba Timor portugés husi Timor indonéziu, iha parte osidentál. Entretantu, FRETILIN hametin nia kontrolu ba Timor portugés. Iha 28 Novembru, 1975, Fretilin halo proklamasaun independénsia husi Timór portugés nu’udar “Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian” ka “República Democrática de Timor-Leste” (RDTL). Maibé liberdade nia durasaun ladún naruk. Hafoin loron sia, Indonézia tama iha Timor-Leste. Sira-nia ró-funu to’o iha kapitál Dili, no soldadu sira hahú halo patrulla no oho lider no membru sira husi partidu polítiku, hamutuk ho sira-nia família.