Diamante pobreza iha Don Bosco nia mehi

Diamante pobreza iha Don Bosco nia mehi

Formasaun ekonóma no superiora hamutuk

Dili – Irmán saleziana na’in 19 husi Konsellu Inspetoriál, diretora no ekonóma sira, ohin 13 Fevereiru, halibur hamutuk iha Dili ba enkontru formasaun hamutuk, ho tema kona-ba “Diamante pobreza nian”. Enkontru ne’e mak enkontru formasaun dahuluk hamutuk iha tinan 2014.

Tema ba enkontru ne’e atu hatán ba Reitór-Mor nia konvite iha estréia 2014, atu konsidera Don Bosco nia mehi “Diamante sanulu” nu’udar fonte espiritualidade saleziana, hodi atualiza nia iha moris.

Iha Don Bosco nia mehi nia haree mane ida ne’ebé hatais mantu ida ho diamante sanulu iha oin no kotuk. Diamante sira-ne’ebé hetan iha hirus-matan  mak fiar, esperansa, karidade; diamante sira iha ninia kabaas mak serbisu, temperansa; diamante lima seluk mak pobreza, obediénsia, kastidade, jejún no prémiu.

 

Enkontru ohin nian liuliu foka tema pobreza nian. Irmán Paola Battagliola, provinsiál hato’o ninia input kona-ba “diamante pobreza” hodi foti husi Don Egidio Viganò nia komentu ba “mehi diamante sanulu” no  husi Papa Francisco nia mensajen ba loron munduál juventude nian kona-ba “Rahun-D’iak sira ne’ebé kiak iha espíritu”.

Don Bosco iha nia mehi nia haree liafuan ruma iha raiu pobreza nian ne’ebé dehan: “Reinu Lalehan ba kiak sira”. “Rikusoin sira mak ai-tarak”. “Pobreza la moris ho liafuan maibé ho hahalok”. “Nia loke odamatan Lalehan nian”. Iha mehin mós Don Bosco haree katak mantu ne’e sai dodok no iha diamante pobreza nia fatin mosu liafuan “toba-fatin, hatais, hemu/bebida no osan”.  Don Bosco hateten katak “ornamentu relijiozu nian mak pobreza”, akompaña ho limpeza ema nian; katak ita tenke “halai husi abuzu superfluu nian…buat ne’ebé ita iha kiak sira-nian: nune’e susar ba ita se ita la uza di’ak” no mós “ita tenke hadomi pobreza no pobreza nia maluk sira” katak simplisidade moris nian. Pobreza ne’e ita tenke iha husi fuan ho fuan la kesi ba sasán materiál. Demonstrasaun kona-ba estilu moris pobreza iha vida púublika no apostoladu la’ós de’it ho destinatáriu sira ne’ebé foin-sa’e sira kiak liu maibé mós ho diamante “temperansa” nian no diamante “serbisu” nian. Diamante rua ne’e mak espresaun sosiál ita-nia pobreza nian.

Kona-na Papa Francisco nia mensajen ba foin-sa’e sira atu moris pobreza espíritu nian hodi “sai livre husi kultura konsumu nian no moris sobriedade” katak hadook an husi kaan atu iha, husi osan ne’ebé sai nu’udar maromak falsu ida; segundu atu moris “konversaun ba ema kiak sira hodi tau matan ba sira, sai sensivel ba sira-nia nesesidade espirituál no materiál”.

Remata ninia input, irmán Paola fó pergunta ruma atu reflete no fahe iha grupu no iha asembleia. Pergunta sira-ne’e mak 1) oinsá eduka an ba pobreza pesoál no komunitária tuir estilu evanjéliku?; 2) oinsá sente solidariedade, komuñaun soin nian nu’udar gratuidade? 3) Oinsá evita atu iha konta la mosu perda iha balansu entre osan tama no osan sai? 4) Oinsá la’o iha dalan ba ekonomia sustentavel” 5)  Instrumentu foun sá de’it mak presiza buka?

Iha sharing irmán sira fahe katak presiza moris tuir Jezús nia pobreza no Konstituisaun sira ne’ebé sai mata-dalan ba ita hodi iha responsabilidade pesoál atu moris autodelimitasaun no iha kontínua konversaun. Solidariedade hahú husi komunidade no entre komunidade sira no loke an ba ema kiak sira. Husi sira ita aprende oinsá moris kiak maibé oinsá fó husi ita-nia pobreza, buat hotu. Atu moris iha balansu entre kredit no debit, irmán sira tenke aprende atu halo budget hodi identifika prioridade sira, moris iha transparénsia no halo atividade sira atu sustenta an. Husi kedas labarik sira liuliu iha orfanatu presiza hanorin ona oinsá valoriza serbisu, konsiente katak moris la’ós fasil,  katak atu bele hetan di’ak presiza haka’as an… Presiza buka dalan foun atu bele sai autosustentavel hanesan submete ba lei serbisu nian komún ba ema hotu liuliu ema kiak sira, iha produsaun, kriatividade, serbisu ho kontratu ho governu no la haluha konfiansa iha Divina Providénsia.

Enkontru hamutuk remata ho input husi irmán Aurora Ramos, ekonóma provinsiál, kona-ba “Relatóriu finansa Inspetoria TIN no oinsá halo “Budget” nu’udar instrumentu atu konfronta, prevene, oreinta jestaun ekkonómika ba misaun edukativa ne’ebé efikás”. Sentru ba ita-nia moris mak misaun edukativa. Maibé atu hala’o ita presiza rekursu umanu, rekursu materiál, rekursu finanseiru no rekursu espirituál.  Jestaun ekonómika ne’ebé loos, responsavel no solidáriu tenke iha karakterístika ruma hanesan karakterístika karizmátika, katak tuir karizma no la’ós buka profit; fraterna,katak atenta ba ezijénsia maun  no biin-alin sira (iha laran no iha liur); prudente eh típiku administradór ida ne’ebé hatene katak nia la’ós patraun eh na’in maibé administradór de’it; kompetente, hodi evita jestaun superfisiál no; transparente, katak onestu no la ta’uk atu fó konta kona-ba serbisu ne’ebé hala’o.

Irmán Paola taka enkontru hodi konvida irmán sira atu hala’o sira nia knaar ho atitude servisu nian ba irmán maluk sira no ba misaun, atitude evanjélika no regra moris nian ne’ebé prontu atu serví maluk sira no fó atensaun ba sira-nia nesesidade.