Lori Kristu nia roman ba ema hotu

Lori Kristu nia roman ba ema hotu
Papa Francisco iha Angelus 26-Janeiru 2014

 

Maun no biin-alin sira, bondia!

Evanjellu domingu ne’e nian haktuir inísiu vida públika Jezús nian iha sidade no aldeia sira Galileia nian. Ninia misaun la hahú husi Jerusalém, katak, husi sentru relijiozu, sentru sosiál no polítiku mós, maibé husi zona periférika ida, zona judeu sira ne’ebé observadór liu despreza, tanba populsaun estrajeira oioin nia prezensa iha rejiaun ne’e; tanba ne’e profeta Isaías hatudu nu’udar “Galileia jentiu sira-nian” (Is 8, 23).

Ne’e mak rai ida fronteira nian, zona tránzitu nian ida, iha-ne’ebé ita hetan ema husi rasa, kultura no relijiaun oioin. Galileia sai tiha fatin simbóliku ba abertura Evanjellu nian ba povu hotu. Husi pontudevista ne’e, Galileia tanesan ho mundu ohin nian: ho prezensa kultura oioin nian, nesesidade paralelu no enkontru nian. Ita mós loron ba loron tama iha “Galileia ida jentiu sira-nian”, no iha kontestu id ahanesan ne’e ita bele hakfodak no monu ba tentasaun atu harii lutu hodi sai seguru liután, protejidu liután. Maibé Jezús hanorin ita katak Liafoun Di’ak, ne’ebé Nia lori, la rezerva de’it ba parte ida umanidade nian, Liafoun Di’ak ne’e atu komunika ba ema hotu. Ne’e mak anúnsiu di’ak ida, destina ba ema hotu ne’ebé hein nia, maibé mós ba sira ne’ebé, karik, la hein buat ida no la iha mós kbiit atu buka no husu.

Hahú husi Galileia, Jezús hanorin ita katak laiha ema ida eskluidu husi Maromak nia salvasaun; Maromak prefere hahú husi periferia, husi ema iksu sira, atu to’o ema hotu. Nia hanorin mai ita métodu ida, ninia métodu, ne’ebé esprime konteúsu, katak, Aman nia laran-sadia. “Sarani ida-idak no komunidade ida-idak sei dixerne sá loos dalan ne’ebé Na’i husu, maibé ita hotu simu konvite atu aseita bolun ne’e. Sai husi komodidade rasik no ija korajen atu to’o ba perifeira hotu ne’eb´eiha nesesidade roman Evanjellu nian (Evangelii gaudium, 20).

Jezús hahú ninia misaun la’ós de’it husi fatin desentralizadu, maibé mós husi ema sira ne’ebé hanaran “perfíl ki’ik” [“de baixo perfil”]. Atu hili ninia dixípulu dahuluk no futuru apóstolu sira, nia la bá iha eskriba no doutór Lei sira-nia eskola, maibé ba ema ki’ik no simples sira, ne’ebé prepara an ho empeñu Maromak nia Reinu ne’ebé mai daudaun. Jezús ba bolu sira iha fatin sira serbisu bá, iha tasi ninin: sira ema peskadór. Nia bolu sira, no sira tuir Nia, kedas. Sir ahusik dai sira no bá ho Nia: sira nia moris sai aventura estraordinária no faxinante.

Belun sira mane no feto, ohin mós Na’i bolu! Na’i liu husi dalan sira ita-nia moris loroloron nian. Ohin mós, iha momentu ne’e, iha-ne’e, Na’i liu iha prasa. Nia bolu ita atu bá ho Nia, atu serbisu ho Nia ba Maromak nia Reinu, bá “Galileia sira” ita-nia tempu nian. Imi ida-idak hanoin bá: Na’i liu ohin, Na’i fihir ha’u, nia fihir daudaun! Sá mak Na’i dehan mai ha’u? No se imi ruma rona Na’i dehan “tuir ha’u”, aten-barani bá, bá ho Na’i. Na’i nunka dezilude. Rona bá, iha imi-nia fuan se Na’i bolu imi atu tuir Nia. Mai ita husik nia matan fihir ita, nia lian to’o mai ita no tuir Nia!  “Atu ksolok Evanjellu nian to’o ba mundu noa rohan no laiha periferia id amak la hetan ninia roman” (Evangelii gaudium, 288).

Tags: Kreda