Edukasaun no valór família, grupu kategoriál no tradisaun ninia importánsia ba edukasaun valór nian.

Edukasaun no valór família, grupu kategoriál no tradisaun ninia importánsia ba edukasaun valór nian.
Komemora Dies Natalis Instituto Filosófico S. Francisco de Sales – 24 Janeiru 2014

(Ir Ermelinda Gomes no Redasaun fmatin)

 

Dili – Iha tinan preparasaun ikusnian ba Don Bosco nia bisentenáriu moris nian no mós atu komemora Dies Natalis Instituto Filosófico S. Francisco de Sales ba dala rua, Salezianu sira husi  Vizitadoria ITM (Indonésia-Timor) hala’o semináriu sientífiku ida ho títulu EDUKASAUN NO VALÓR FAMÍLIA, GRUPU KATEGORIÁL NO TRADISAUN NINIA IMPORTÁNSIA BA EDUKASAUN VALÓR NIAN.

Nu’udar Institutu ho patronu S. Francisco de Sales, ne’e mak oportunidade furak atu halo selebra nia ho reflesaun sira ne’ebé bele hariku liután hanoin sira tuir tema iha haktuir iha leten.

Semináriu ne’e partisipa husi  estudante filozofia sira SDB nian, diretór SDB sira, Família Saleziana, reprezentante husi Semináriu Fatu-Meta no husi ICR, relijiozu no relijioza sira kongregasaun seluk.

Tema sira ne’ebé dezenvolve iha enkontru ne’e mak “Harii Sosiedade harii hikas identidade kulturál foin-sa’e Timor” (Dr. José Cornélio – Diretór Pos-graduasaun Universidade da Paz); “Aspetu filózofiku tranzmisaun valór nian” (P. Helio Cabral SDB); “Don Bosco Edukadór” (P. Virgílio do Carmo SDB); “Igreja no trazmisaun valór sira-nian” (D. Basílio do Nascimento-Bispo Baucau).

Dr. José  iha ninia palestra kona-ba “Harii sosiedade, harii hikas identidade kulturál foin-sa’e Timór” hateten katak “hakarak ka lakohi ohin loron ita moris iha sosiedade nakloke ida, globalizada, sosiedade informasaun nian”. Influénsia globalizasaun nian la da’et de’it husi media  liuliu social network  (internet, facebook, smartphone sira…), maibé mós husi serbisu.  Tuir nia “Sistema ekonómiku globál ne’ebe kompleksu ohin loron, dada foin-sa’e sira inklui Timor-oan sira ba servisu iha rai liur hanesan Korea do Sul, Irlandia… no imigrasaun internasionál husi Indonesia, Filippinas, Singapore… mai loke no buka servisu iha Timor”.

Fatór ruma ne’ebé muda komportamentu morál mak influénsia konsumizmu nian, halo atu “foin-sa’e sira muda sira-nia konseitu morál  no prátika morál husi tradisional ba instrumentál ka materiál de’it ne’ebé hanaran ‘ master morality’, katak, padraun ka sasukat hahalok di’ak ka aat bazeia ba ema riku, iha podér versus ema kiak”.

Hodi buka no hakle’an matenek iha rai li’ur, liuliu iha Indonesia, Portugal, Brasil, Cuba, Moçambique, Amérika… lori konsekuénsia pozitiva no negativa. Tuir Dr. José Cornélio aspetu pozitivu mak “iha hanoin no interese atu hari ita-nia rain no kompleta malu ba di’ak komún, sensu krítiku, abertura, demokrátiku, atensaun ba direitus umanus”.  Maibé parte negativa mak “foin-sa’e balun isin Timór nian maibé mentalidade ema rai seluk nian, hetan indoutrinasaun ideolójiku husi rai seluk ho espíritu kompetisaun no dala ruma  bele mós sai espiaun ba rai seluk…” nia hatutan.

Mudansa morál no kulturál bele liu mós husi dalan kazamentu, hanaran  “cross cultural marriage”, diferente ho tempu uluk liuhusi inan-mana nia pedidu, oras-ne’e  tuir indivíduu nia hakarak demokrátiku ho hilin rasik, “love without boarder ‘, hili pár rasik.

Dezafiu ohin loron mak oinsák hakiak valór kulturál no morál balun ne’ebé labele lakon. Valór sira-ne’e mak sai identidade kulturál sosiedade ida nian rasik, rikusoin Timór nian. Se ita la metin iha ita-nia identidade iha ita-nia konvivénsia ho ema seluk, ho kultura seluk ita bele sai hanesan esponja ne’ebé asimila buat hotu lahó sensu krítiku no bele halakon ita-nia identidade rasik

Haree ba aspetu filózofiku tranzmisaun valór nian “pensadór barak hanoin katak atu bele haburas valór morál, no bele tranzmite ba ema barak, buat ne’ebé importante liu mak esforsu rasionál ida ne’ebé uza dalan hanesan ho siénsia exacta sira atu bele konvense ema seluk atu simu valór hirak ne’e”, padre Helio haktuir.

Tuir p. Hélio, filózofu MacIntyre, kritika falla projetu Iluminizmu nian ne’ebé lori krize ba pensamentu morál nune’e konvite atu “filafali ba étika tradisionál, simu husi komunidade no ninia tradisaun sira. Iha peskiza morál finalidade ka telos vida virtude nian mak perfeisaun. “Perfeisaun ida ne’e mak gia ema nia asaun hotu-hotu. Perfeisaun ida ne’e ita bele hetan iha vida virtuoza.  Vida virtuoza ne’e ita aprende  no hala’o iha komunidade nia laran, no komunidade ne’ebé mak bele hatutan virtude hirak ne’e mai ita mak komunidade ki’ik oan sira, iha ne’ebé sei iha unidade entre membru ida-idak ninia narasaun.  Nudar komunidade ita simu no hatutan valór hirak ne’e liuhusi tradisaun”. Nune’e importánsia komunidade ki’ik, liuliu família iha knnar tranzmisaun vida virtuoza nian.

P. Virgilio do Carmo ne’ebé lori tema “Don Bosco Edukadór”, konvida partisipante sira atu iha “esforsu atu aprende no deskobre tezouru peragójiku ne’ebé falun hela iha Don Bosco nia istória”. Don Bosco dehan, ”se ita hahú moris di’ak wainhira ita sei joven, ita mós sei sai di’ak wainhira ita adultu, di’ak mos wainhira ita mate no hahú moris rohan laek ne’ebe di’ak”.

Don Bosco dedika nia an ba foinsa’e sira iha tempu funu, revolusaun, susar no servisu laiha, foinsa’e barak abandonadu, laiha ema atu tau matan, Nune’e mak nia harii kongregasaun atu tau matan ho modu partikulár ba foinsa’e kiak no abandonadu sira hodi fó edukasaun ba sira, forma sira atu sai sidadaun onestu no sarani diak.

Ko’alia kona-ba “Igreja no tranzmisaun valór sira-nian”, D. Basílio hahú hodi resalta signifikadu verbu “transmitir” (port.) katak ”fó sai husi ema ida ba ema seluk, hatutan husi ema ida ba ema seluk; Sosiedade hotu organiza an no inventa kóodigu linguajen verbál no simbóliku atu hala’o tranzmisuan. Tuir D Basílio, transmisaun iha objetivo rua:  1) Transmite valór sira atu jerasaun sira tuir mai hala’o nafatin hahalok sira atu nune’e grupu bele afirma ninia identidadeno espesifisidade nafatin; 2) Wainhira sosiedade hala’o nafatin hahalok sira ne’ebé hatudu nia identidade no espesifisidade nia bele kontinua eziste ba nafatin no sei la mohu no sei la lakon ( Bordieu hanaran perpetuação).

Hodi refere ba sosiolojia, D. Basílio hateten katak “buat ida ne’ebé sosiedade ida-idak rai no moris nu’udar rikusoin ne’ebe hatudu nia identidade eh ninia espesifisidade, ekonomia hanaran patrimóniu no sosiolojia hanaran kapitál simbóliku”. Patrimóniu eh kapitál ne’e mós iha oin rua:

1) Kapitál/patrimóniu materiál: buat hotu ne’ebé ita bele haree, bele fó, bele selu, bele kaer, bele tetu…..iha vizibilidade. Kona-ba patrimóniu materiál, ladún susar atu hala’o no sukat. Naran halo tuir regra, lei, prinsípiu sira.

2) Kapitál kulturál, sosiál, simbóliku (relijiozu-katóliku).

Kapitál kulturál – buat hotu ne’ebé simu husi eskola no eskola haraik ba ema ida nia kakutak no sai hanesan rikusoin iha vida individuál no mós sai kapitál kolektivu.

Kapitál sosiál – mekanizmu eh kódigu komportamnetu ne’ebé ita mak establese entre ita hodi ita ema bele moris hamutuk iha sosiedade.

Kapitál  simbóliku – valór sira ne’ebé fó orientasaun ba ita ema nia hahalok no ita ema nia moris.

D. Basílio inklui iha patrimóniu simbóliku nia laran patrimóniu relijiozu; iha patrimóniu relijiozu nia laran nia inklui FIAR/FÉ nu’udar patrimóniu simbóliku partikulár Kreda Katólika nian. Nia esplika diferensa entre “crença e fé”. “Crença mak espresaun ne’ebé hatudu ita-nia fiar ba naran buat ida eh ema ida ka forsa ida, materiál ou espirituál;  , espresaun ne’ebé hatudu ita-nia fiar ba ema ida naran Jezús, Maromak nia oan halo an ba ema, mate tiha moris hias, sa’e ba lalehan, hatoda An iha Aman nia kuana ba moris rohan laek”.

Hafoin D. Basílio mós hateten katak ohin ita iha “krize patrimóniu nian”, tempu patrimóniu mamuk eh hamamuk an daudaun. “Ohin loron ita moris iha ‘era vazio ( Gil Liptovesky) katak tempu mamuk. Ohin loron komportamentu hotu-hotu hakarak valoriza de’it patrimóniu ekonómiku, katak dimensaun materiál (osan) hodi kondisiona buat hotu-hotu nia moris no lala’ok. Buat nebe fó /prodús osan, iha folin; buat nebe la fó osan lalika lakon tempu”.

Maibé tuir D. Basílio hodi “hamamuk Kreda nia Patrimóniu, [ema] hamamuk sosiedade tomak nia patrimóniu”.

Matenek-na’in sira dehan katak istória repete maibé atór sira maka la hanesan ona. Europa ho nia rasionalizmu, iha tempu ida la fó liu importánsia ba kapitál simbóliku iha sira nia vida. Fó de’it importánsia ba kapitál kulturál no kapitál sosiál no liu husi dalan rua ne’e, halekar rasionalizmu iha fatin hotu-hotu to’o konsidera kapitál relijiozu ne’e ba de’it ema beik-teen sira, feto sira, labarik sira no ferik-katuas sira. Tan kapitál relijiozu nia espresaun bbot maka Kristu nia Kreda, hanoin katak relijiaun, vizaun relijioza ne’e invensaun Kristianizmu nian, liuliu Kreda Katólika nian”, nia salienta.

Atu remata D. Basílio hateten katak “Igreja mós sente moris mamuk sosiál/era vazio ida-ne’e, no sente mós problema sira ne’ebé ko’alia kona-ba tranzmisaun, tan Kreda, biar Kristu mak harii, maibé nia membru sira mesak ema ne’ebé, biar la’ós mundu ne’e nian maibé moris iha mundu. No igreja sente liu tan, wainhira nia património ne’ebé nia atu tranzmite la fó benefísiu vizivel, labele sukat, la fó ksolok material, individuál no kolektivu, ekonómiku imediatu”.

Nia hatutan tan, “Igreja nia patrimóniu mak fiar no nia la tranzmite de’it fiar maibé hanorin ema atu fiar. Dalabarak Kreda moralista de’it maibé lahatene tulun ema komprende fiar katak dalan santidade… falta simplisidade, halai lalais ba teolojia no moralista maibé la tulun ema atu fiar”.