Papa Francisco asina dokumentu tolu ba Protesaun Menoridade nian

Papa Francisco asina dokumentu tolu ba Protesaun Menoridade nian

Vatican News/Redasaun fmatin – Estadu Sidade Vaticana reforsa ninia norma no lei sira atu prevene no kombate abuzu sira hasoru menoridade no ema vulneravel sira. Amu-Papa fó hanoin katak, “Kristu entrega mai ita kuidadu ba sira ne’ebé ki’ik liu no labele defende an”: “Ema ne’ebé simu labarik ida iha ha’u nia naran nia simu ha’u”.

Motu Proprio, lei foun ba Estadu Vaticano no liña/’diretrizes’ sira mai husi hanoin no hakerek ba realidade únika mundu nian, iha-ne’ebe autoridade másima relijioza mak ukun-na’in no lejisladór mós, dokumentu tolu ne’e konsidera parámetru internasionál sira  mós.

Loloos na Motu Proprio mak rekere Amu-Papa nia asinatura, maibé ho faktu katak nia deside atu asina pesoalmente mós Lei CCXCVII no liña sira ka ¨diretrizes¨sira ne’ebé Komisaun ba Estadu no Vigáriu Sidade Vaticano mak promulga, hatudu valór ne´ebé nia hakarak fó ba norma sira ne’e.

Surat apostólika

Surat apostólika ho forma Motu Proprio, liga ho ba devér ida ne’ebé envolve Kreda tomak: “simu ho laran-luak menoridade no ema vulnerável sira no kria ba sira ambiente seguru ida, hodi konsidera ho modu prioritáriu sira-nia interese”. Responsabilidade ida-ne’e husu “konversaun kontínua no profunda”, iha-ne’ebé “santidade pesoál no empeñu moral la’o hamutuk atu promove kredibilidade anúnsiu evanjéliku no hafoun misaun edukativa Kreda nian”.

Objetivu, ne’ebé Papa Francisco indika mak ida “reforsa liután marku institusionál no normativu atu prevene no kombate abuzu sira hasoru menoridade no ema vulnerável sira”, nune’e bele mantein “komunidade ida resteitoza no konxiente kona-ba menoridade no ema vulnerável sira-nia direitu no nesesidade sira, nune’e mós atenta atu prevene forma hotu violénsia ka abuzu fíziku ka psíkiku, abandonu ka neglijénsia, tratamentu aat ka esplorasaun”. Amu-Papa mós husu atu iha konxiénsia kona-ba devér atu “denunsia abuzu sira ba Autoridade kompetente sira no koopera ho sira iha atividade prevensaun no kombate nian”.

Iha Surat apostólika, husu atu rekoñese no fó akompañamentu, ba vítima sira no sira-nia família, “kuidadu pastoral apropriadu, nune’e mós apoiu espirituál, médiku, psikolójiku no legál”.

Lei protesaun menoridade no ema vulnerável

Iha n. CCXCVII (297) fó hanoinkatak “menór” hanesan ho ema vulnerável, katak ema hotu “iha estadu enfermidade, defisiénsia fízika ka psíkika, ka privasaun liberdade pesoál ne’ebé defaktu, dalaruma  okazionalmente, limita kapasidade entende no hakarak nian”. “Menoridade” iha lei ne’e husi tinan 18 ba kraik. Lei la ko’alia de’it kona-ba abuzu seksuál sira maibé tratamentu aat, no bainhira akontese, la presiza denunsia husi parte sira maibé bele «prosesa ex-officio».

Lei ho artigu 12 ne’e sei vigora iha 1 Juñu 2019, depoizde publikasaun iha “L’Osservatore Romano” no tuirmai hatama iha Acta Apostolicae Sedis.

Liña gia ba protesaun menoridade nian

Iha liña gia/’diretrizes’ subliña katak presiza hili ajente pastorál sira ne’ebé “idóneu” atu “interaje ho menoridade sira” ho didi’ak. “Ajente pastorál sira tenke simu formasaun apropriada kona-ba risku esplorasaun nian, abuzu seksuál no tratamentu aat menoridade nian, nune’e mós meiu sira atu identifika no prevene ofensa sira-ne’e”. Ajente pastorál sira tenke tau iha prioridade protesaun menoridade nian. Nune’e, sira tenke “uza prudénsia no respeitu iha relasaun ho menoridade”, “fó ba sira modelu pozitivu referénsia nian”, “nafatin vizivel ba ema seluk bainhira iha prezensa menoridade nian, “fó hatene ba responsavel komportamentu hotu ne’ebé iha potensiál perigu nian”. Aleinde ne’e, ajente pastoral hotu tenke “respeita esfera privasidade menoridade nian” no “informa ba inan-aman ka responsavel sira, atividade sira ne’ebé propoin ka modalidade sira organizasaun nian” iha ita-nia instituisaun ka seluk. Ajente pastorál tenke mós “uza prudénsia ne’ebé presiza bainhira komunika ho menoridade, liuhusi telephone mós no husi social network”.

Diretrizes sira  bandu maka’as atu labele “fó kastigu korporál tipu naran de’it”, atu labele “halo relasaun preferensiál ho menoridade ida mesak”, labele “husik menoridade ida iha situasaun potensialmente perigoza ba ninia seguransa psíkika ka fízika”. Aleinde ne’e bandu atu “dirije ba menoridade ida ho modu ofensivu ka assume komportamentu la apropriadu ka ho intensaun seksuál” no “diskrimina menoridade ida k agrupu ida menoridade nian”. Proibisaun seluk tan mak husu menoridade ida atu rai segredu”, no “fó prezente ba menoridade ida hodi diskrimina restu grupu nian”. Ikusmai bandu atu “halo fotografia ka filme menoridade ida nian lahó konsentimentu eskritu husi aman-inan ka responsavel sira” no labele “publika ka habelar liuhusi web ka social network imajen sira ne’ebé hatudu ho momoos menoridade ida lahó aman-inan ka responsavel sira nia konsentimentu.

Mai ita FMA no edukadór/a sira hotu, norma sira-ne’e fó hanoin mai ita dalan ne’ebé ita halo ona tinan tolu liubá. Ita iha ona ita-nia manual protesaun menoridade, no ita husu mai ita-nia an se ita konxiente no hala’o duni ka lae.