Poupa agora, di’ak ba futuru

Poupa agora, di’ak ba futuru

Dili – Loron 29-Marsu-2019, iha eskola Maria Auxiliadora Comoro Dili, hala’o atividades rua iha tempu hanesan; atividade ida mak   estaf husi banku mandiri hala’o Sosializasaun kona ba Poupa osan agora diak ba futuru,  atividade ida ne’e oferese ba aluno sira husi IV klasse, ne’ebé kompostu husi turma 3, A,B no C hamutuk estudante 120  mak partisipa. Tuir labarik sira nia idade no kapasidade sira nia sosializasaun la dura tempu naruk maibé oras ida deit; buat ne’ebé sira hato’o ba estudante sira mak oinsa atu rai osan, nune’e aban bairua wainhira sira boot karik ladepende demais on aba Aman inan maibé sira hatene buka moris rasik, tanba ita nia moris nafatin iha hakarak oioin no nesesidade barak, nune’e agora se karik mai husi uma lori $0,50 cent atu hola hahan karik, uza  $0,25, no $0,25 seluk tau iha kofre, loron-loron halo bebeik nune’e too fulan kofre bele nakonu, no  bele lori ba rai iha banku. Buka atu rai didiak osan hahu agora, aban-bairua imi nia futuru sei la hetan difikuldade kona ba ekonomia, bele sustenta imi nia an rasik liu-liu iha imi nia estudo sira. Ha’u  nia futuru iha ha’u nia liman rasik ida ne’e mak liafuan save ne’ebé book ita atu hakas-an no serbisu makas atu to’o iha ne’ebá, maibé buat hotu tenke liu husi osan no tenke iha osan se lae ita labele realiza ita nia mehi, tane’e meius ida mak  tulun inan no aman sira hodi poupa osan hahu agora, no ba oin imi sei toman atu poupa no rai osan no sei uza osan ba buat naran deit, ba buat ne’ebé la importante. Hafoin sira nia sosializasaun iha mos animasaun, jogos hodi husu perguntas no fahe merenda ba estudante sira.

Ho tempu hanesan, estudante sira husi 3 siklu, 90 ano sira hala’o mos limpeza jeral iha area Comoro nian iha Estrada kampung baru, haleu igreja Maria Auxiliadora no estrada bairu Perundis nian, atividade ida ne’e hala’o,  hodi hatan ba amo bispu nia pedidu ne’ebé husu ba estudante sira hotu atu hala’o limpeza liu-liu iha area Dili laran. Maske ho kondisaun ne’ebé manas maibé estudante sira serbisu ho ksolok no laran manas, tuir sira nia hanoin katak limpeza iha ita nia fatin presiza hala’o bebeik, atu nune’e ita bele livre husi moras, liu-liu moras dengue ne’ebé oras ne’e rejista makas iha ospital no labarik barak mak mate tanba moras ida ne’e, no ho tempu hanesan ita haree ita nia sidade mos no furak ne’ebé bele fo mai ita ar fresku no kondisaun fresku, husu mos ba familia ida-idak atu eduka oan sira tau foer iha fatin ne’ebé loos, atu nune’e labele hamosu tan inundasaun, hanesan foin dadauk akontese, tanba foer soe arbiru.  Ikus liu mak ba ita ida-idak  atu hadomi ambiente.

(Maria Sarmento Guterres)