Liturjia Liafuan nian lahó padre

Liturjia Liafuan nian lahó padre

Sacrosanctum Concilium, Konstituisaun kona-ba Sagrada Liturjia haruka atu “Promove selebrasaun Maromak nia Liafuan iha vijília ba festa sira ne’ebé solene liu, iha loron feriál sira Adventu no Kuarezma nian no iha domingu sira no loron festa sira, espesialmente iha-ne’ebé la iha amlulik; iha kazu ida-ne’e, bispu sei delega diákonu ida eh ema seluk atu dirije selebrasaun”.

Atu hala’o ho modu dignu Liturjia Liafuan nian, ne’ebé sai nesesidade boot iha fatin sira ne’ebé la iha amlulik, “Congregação para o Culto Divino”, hasai Diretóriu ida hanaran Christi Ecclesia, ne’ebé fó prinsípiu teolójiku sira ne’ebé tenke hatene no respeita, no husik ba Konferénsia Episkopál sira ba adaptasaun no espesifikasaun sira tuir ida-idak nia kontestu.

1. Domingu no ninia santifikasaun (n. 8-17):

Selebrasaun Domingu nian ho eukaristia ita hetan iha Testamentu Foun nian (Ap 1, 10; Jo 20, 19.26; Apóst 20, 7-12; 1Cor 16, 2; Hebr 10, 24-25), nune’e mós iha Padre Igreja sira nia hakerek (Didaché; Apologia I de S. Justino; Dottrina dei dodici Apostoli; Didascalia degli Apostoli, Sant’Ignazio di Antiochia, nst.).

Konsíliu Vaticano II subliña hikas importánsia Domingu nian ho obrigasaun atu partisipa iha Eukaristia (SC, 106), hodi hatudu mós elementu fundamentál sira asembleia domingu nian: reuniaun sarani sira-nian ho amlulik, anúnsiu Maromak nia Liafuan nian no pregasaun, selebrasaun sakrifísiu eukarístiku. Eukaristia mak Na’i nia loron nia sentru; Domingu mak Tinan Litútjiku nia sentru. Loron ida-ne’e soi ninia espresaun festiva ho deskansu mós, ho divertimentu no festa, direitu fundamentál ema nian.

Santifikasaun Domingu nian akontese ho kultu ba Maromak no iha komuñaun ho maun/biin-alin sira, ne’ebé hetan ninia espresaun iha selebrasaun litúrjika ida, partisipa no sai fonte karidade nian, sasin nian no misaun nian: ne’e Kristu nia prezente sira ba umanidade, ba Kreda,  ninia kaben.

2. Kondisaun sira ba selebrasaun liafuan nian

Saida mak tenke halo

Diretóriu iha ninia parte sentrál aprezenta norma no indikasaun sira bainhira la posivel halo selebrasaun Santa missa nian:

  • Sei halibur iha igreja eh iha komunidade ida ne’ebé besik.
  • Sei halibur iha kreda parókia nian eh kapela, pelumennus atu lee Maromak nia Liafuan domingu nian iha forma litúrjika ida ho orasaun sira (la’ós Missa).
  • Sei halibur ba Selebrasaun Maromak nia Liafuan, ho posibilidade atu fahe Santa Komuñaun no selebrasaun eventuál seluk hanesan Sakramentu eh Sakramentál ne’ebé la rekere amlulik nia prezensa.
  • Sei halibur hodi foti konxiénsia katak ne’e la’ós Selebrasaun Eukarístika, hodi evita konfuzaun entre Missa no Selebrasaun Liafuan nian. “Reuniaun eh asembleia tipu ida-ne’e nian nunka bele hala’o iha fatin sira ne’ebé selebra tiha ona Missa loron ne’e nian, eh loron ida antes”.
  • Sei halibur ho hakaran atu bele partisipa iha selebrasaun eukarístika ho empeñu atu prepara di’ak ba beibeik selebrasaun Santa Missa nian (labele hatoman an atu moris lahó amlulik!).
  • Sei halibur hodi komprende didi’ak katak amlulik nia auzénsia determina imposibilidade atu selebra Eukaristia no katak Komuñaun ne’ebé simu amlulik mak konsagra iha Santa Missa.
  • Sei halibur hodi husu Na’i, ho orasaun, ba don vokasaun amlulik nian no ba sira-nia fidelidade.
3. Ministru Selebrasaun Liafuan nian

Atu bele hala’o Selebrasaun Liafuan nian presiza iha ministru sira ne’ebé simu knaar ba ne’e:

  • Diákonu – Nia mak kolaboradór dahuluk amlulik sira-nian.  “Bainhira diákonu mak prezide selebrasaun, nia komporta an ho modu própriu ho ninia minstériu iha saudasaun sira, iha orasaun sira, iha leitura Evanjellu no omilia, iha distribuisaun Komuñaun nian no iha despedida husi partisipante sira ho bensan. Nia tau paramentu ho vestimenta própria ninia ministériu nian, katak alva ho estola, no se oportunu, ho dalmátika, no uza kadeira prezidensiál”.
  • Leigu – Pároku tenke foti leigu sira, bainhira amlulik no diákonu la iha, atu iha responsabilidade ba orasaun, ba servisu Liafuan nian no ba fahe Komuñaun. Nia sei foti uluknanai mak akólitu no leitór sira, maibé bele mós ema seluk ne’ebé iha kualidade noris nian tuir Evanjellu.  Leigu ne’ebé orienta reuniaun nia komporta an nu’udar ida entre maluk hanesan. Nia labele uza liafuan sira ne’ebé pertense ba presbíteru. Ninia hatais tenke onra ofísiu ne’ebé nia hala’o, eh hatais ne’ebé bispu estabelese. Ministru leigu labele uza kadeira prezidensiál, maibé kadeira seluk la’ós iha área presbitériu nian.
4. Estrutura Liturjia Liafuan nian

Selebrasaun fahe ba parte rua: Liturjia Liafuan nian no distribuisaun Komuñaun nian. Ninia eskema mak hanesan tuirmai ne’e:

  • Ritu hahú nian, atu sarani sira ne’ebé halibur prepara an ho modu dignu ba selebrasaun.
  • Liturjia liafuan nian, iha-ne’ebé Maromak rasik ko’alia ba nia povu no povu hatán ho profisaun fiar nian no orasaun unversál. Testu orasaun nian no leitura nian husi domingu eh solenidade hetan iha ‘Leccionário’ eh ‘Missal’. Tanba omilia rezerva ba amlulik no diákonu, di’ak liu mak “pároku entrega omilia ne’ebé nia prepara antes ba moderadór grupu nian atu nia lee”.  Depoizde omilia, fó tempu uitoan ba silénsiu.
  • Agradesimentu, atu hahí Maromak ba ninia kmanek hotu. Agradesimentu ne’e bele halo ho modu rua: depoizde orasaun universál eh depoizde Komuñaun, liuhusi hananu salmu ida; bele mós depoizde orasaun Ami Aman, ministru loke sakráriu no tau ‘cibório’ ho sagrada Eukaristia iha altár; hafoin hodi hakneak iha altár oin, hamutuk ho sarani sira, hananu knananuk, salmu ba Kristu iha Santíssima Eukaristia.
  • Ritu Komuñaun nian, hodi esprime no realiza komuñaun ho Kristu no maun-alin sira, liuliu ho sira ne’ebé partisipa. Ba RItu Komuñaun nian sei tuir ordenamentu ne’ebé haktuir iha ‘Ritual Romano da Sagrada Comunhão fora da Missa’.
  • Ritu konkluzaun nian, ne’ebé hatudu relasaun entre liturjia no vida sarani. Molok remata, hato’o avizu sira no fó notísia kona-ba vida parokiál eh diosezana.

Asembleia sarani sira-nian iha domingu mak sasin no glorifikasaun nian ba Kristu mate no moris-hi’as ba família umana tomak.