Ain-hakat ualu, atu orienta kombate hasoru abuzu seksuál sira iha Igreja Katólika

Ain-hakat ualu, atu orienta kombate hasoru abuzu seksuál sira iha Igreja Katólika

Papa Francisco ohin, 24 Fevereiru 2019, iha konkluzaun “summit” kona-ba Protesaun Menoridade nian durante loron haat ho responsavel episkopadu no Institutu relijiozu sira, aprezenta iha Vaticano, ‘roteiru’ ida, ho ain-hakat ualu, atu orienta kombate hasoru abuzu seksuál sira iha Igreja Katólika.

Laiha abuzu ida mak tenke taka (hanesan baibain halo iha pasadu) no hamenus nia todan, basá kobertura abuzu sira-nian favorese buat aat nia habelar no hasae nivel eskándalu nian”, Amu-Papa refere iha diskursu konkluzivu eventu ne’e nian depoizde Missa konselebrada iha sala réjia Palásiu apostóliku nian.

Amu-Papa ko’alia iha partisipante 190 nia oin iha finál enkontru kona-ba protesaun menór sira nian ne’ebé hahú iha kinta 21 Fevereiru liubá, iha Vaticano, hodi halibur prezidente sira Konferénsia Episkopál nian no xefe sira Igreja Orientál, Superiór Jerál sira Institutu Relijiozu nian, membru sira Kúria Romana no Konsellu Kardeál sira-nian.

Papa Francisco temi ‘Boas Práticas’ ne’ebé Organizasaun Mundiál Saúde nian formula hanaran “Inspire[1] atu hapara violénsia hasoru labarik sira no mós perkursu lejislativu ne’ebé Igreja Katólika foin daudaun halo.

Uluknanai Amu-Papa subliña “defeza labarik sira-nian”, hodi muda atitude “defensivu-reativa atu salvaguarda Instituisaun”. Nia afirma katak presiza kolabora ho justisa no promove “dalan purifikasaun nian iha Igreja Katólika, lahó “alibis”.

Elenku prioridade sira-nian destaka atu sai ezijente iha “selesaun no formasaun kandidatu sira-nian ba saserdósiu”, hodi engloba “virtude kastidade” nian.

Amu-Papa husu atu Bispu sira aplika protokolu ho “valór norma nian no la’ós orientasaun nian”, ho preokupasaun prevensaun abuzu sira-nian no akompañamentu vítima sira nian, hodi oferese “apoiu tomak ne’ebé presiza”.

Ain-hakat ida mak atensaun ba dezafiu mai husi mundu dijitál, ho “forma foun abuzu seksuál nian no jéneru hotu abuzu nian”, nune’e mós “asesu deskontroladu ba pornografia”.

Amu-Papa Francisco apela ba nasaun no autoridade sira atu aplika medida nesesária atu limita “site” sira ne’ebé ameasa mane no feto nia dignidade no, ho modu partikulár, menoridade sira: “krime la goza direitu liberdade nian”.

Papa Francisco determina katak hola, rai ka habelar imajen pronográfika ho menoridade sira mak hahalok krime, ne’ebé iha tinan 2010 hatama nu’udar ‘delitu grave liu” ba membru sira kleru nian, iha Direitu Kanóniku, la halo ona referénsia ba “tinan menus husi 14”, atu insiste iha faktu sira-ne’e nia “gravidade”.

Pontu ikus ne’ebé Amu-Papa aborda mak problema turizmu seksuál, ho preokupasaun ba vítima sira nia reinsersaun no kombate tráfiku no esplorasaun ekonómika labarik sira-nian.

Durante “summit” ka enkontru ne’ebé Papa Francisco konvoka,  sura mós ho sasin vítima sira-nian, relatóriu no reflesaun husi Bispu sira no relijiozu sira husi kontinente lima, nune’e mós husi vatikanista México nian ida, kona-ba komunikasaun trasparente ba kazu abuzu sira-nian.

Prioridade sira ba asaun komunidade katólika sira nian iha luta hasoru abuzu menór sira-nian tuir Papa Francisco
  1. Tutela labarik sira-nian
  2. Seriedade lahó sala
  3. Purifikasaun loloos
  4. Formasaun
  5. Reforsa no verifika “diretrizes: Konferénsia Episkopál sira-nian
  6. Akompaña ema sira ne’ebé hetan abuzu
  7. Mundu dijitál
  8. Turizmu seksuál

 

[1] Letra ida-idak INSPIRE nian reprezenta estratéjia sira atu prevene tipu violénsia sira, fó benefísiu ba saúde mental, edukasaun no redús krime. Estratéjia hitu mak tuir mai-ne’e  (iha lia-inglés): Implementation and Enforcement of Laws (for example, avoiding violent discipline and limiting access to alcohol and firearms); Norms and Values that need changing (for example, those that condone sexual abuse against girls or aggressive behaviour among boys); Safe Environments (for example, identifying neighbourhood violence “hotspots” and dealing with local causes through policies that resolve problems and through other interventions); Parent and Caregiver Support (for example, by providing formation to parents for their children, and to new parents); Income and Economic Strengthening (such as microcredit and formation concerning equity in general); Response and Support Services (for example, ensuring that children exposed to violence can have access to effective emergency care and can receive adequate psychosocial support); Education and Life Skills (for example, ensuring that children attend school and equipping them with social skills).