Parókia St. Yohanes Bosco, parókia iha-ne’ebé leigu sira ativu no laran-luak

Parókia St. Yohanes Bosco, parókia iha-ne’ebé leigu sira ativu no laran-luak

Jakarta (Indonesia) – Parókia St. Yohanes Bosco – iha Danau Sunter, Jakarta Utara mak parókia da-54 Arkidioseze Jakarta nian. Igreja S. Yohanes Bosco inaugura iha loron 31 Janeiru 2003 husi Arsebispu Julius Kardinal Darmaatmadja, SJ. Parókia ne’e iha rejiaun 8, bairru 33, ho sarani ema na’in 5000. Pároku atuál mak Pe. Andre Delimarta ho padre ajudante na’in rua: Pe. Yoseph no Pe. Ramoncito.

Parókia ne’e iha konsellu parokiál tipu tolu: konsellu parokiál loroloron nian mak ida ne’ebé hala’o serbisu loroloron (dewan paroki harian); konsellu parokiál núkleu mak  órgaun kordenasaun ne’ebé kompostu husi konsellu parokiál loroloron, koordenadór rejiaun no prezidente sesaun/departementu sira (Dewan Paroki Inti) no; konsellu parokiál pleno  mak órgaun deliberasaun parokiál kompostu husi  konsellu núkleu, koordenadór rejiaun, prezidente departementu sira, prezidente komunidade kategoriál no superior/a komunidade relijiozu/a sira (dewan paroki pleno). Iha parókia iha grupu ministru estraordináriu ne’ebé hala’o knaar tulun fahe Komuñaun no knar liturjia no pregasaun.

Parókia ne’e ita bele dehan, parókia iha-ne’ebé leigu sira ativu liu, hola parte ba sira-nia Kreda lokál. Iha atividade barak no grupu oioin ne’ebé halo parókia ne’e moris. Aleinde ne’e, atividade barak ne’ebé konsellu programa, tulun haburas sentidu hola parte no haboot fiar. Parókia jeneroza ida mós, tanba dalabarak, parókia sira husi illa ka fatin seluk mai husu tulun liuhusi kolekta ka organiza bazar ruma atu bele hetan osan. Iha mós kongregasaun sira ne’ebé mai halo bazár hodi faan sira-nia produtu sira hanesan ai-han orgániku ka traballu manuál sira.

Iha Domingu da-6 ohin, 17 Fevereiru, iha Irmán sira husi Kongregasaun “Hati Kudus” hela iha Bandar Lampung (Sumatra), mai faan sira-nia produtu. Pároku rasik promove atu sarani sira sai laran-luak, hodi konvida sira sosa sira-nia produtu, hanesan oportunidade halo karidade tuir espíritu “Rahun-Di’ak” sira-nian. Hodi sai laran-luak ita moris iha espíritu pobreza: konfiansa iha Maromak de’it, la tau laran metin iha rikusoiin mundu nian. Pe. Andre foti ezemplu husi Bhiksu Budista sira ne’ebé iha loron Waisak la’o iha lurón ninin ho sanan mamuk atu ema sira tau esmola bá, hanaran “pindapata”. Tuir sira-nia tradisaun no fiar, halo karidade ba “bhiksu” sei hetan prémiu boot. Sira mós fiar iha “karma”. Se halo di’ak ba ema sei fó fuan di’ak abanbairua. Nune’e, Pe. Andre konvida sarani sira atu halo di’ak ba Irmán sira husi Hati Kudus.

Tags: Kreda, laran-luak