Buat hotu hahú ho enkontru ida

Buat hotu hahú ho enkontru ida

Dili – Festa Vida Konsagrada nian nivel Konferénsia “Superiores Maiores” hala’o iha Dili. Selebrasaun ne’e presede ho asaun limpeza jerál sidade Dili, hodi envolve kongregasaun sira ho sira-nia estudente sira, iha loron 1 Fevereiru.

Selebrasaun tutun halo iha 2 Fevereiru iha Katedrál Dili. Missa hahú iha tuku haat loraik ho Amu-Bispu Virgílio do Carmo da Silva SDB nu’udar selebrante prinsipál ho amlulik lubuk ida.

Buat hotu hahú ho enkontru ida

Iha omilia, Amu Virgílio hodi foti tema “festa enkontru nian” própria ba litujia ohin nian, hahú ho fraze “Buat hotu hahú ho enkontru ida”, enkontru ida ho ema ruma ne’ebé fó sasin kona-ba ksolok moris konsagrada, ita-nia misionáriu sira. Ita ida-idak iha esperiénsia ida-ne’e, ita sente atrasaun “ba sira-nia radikalidade, sira-nia saran an, sira-nia moris”. Enkontru ida-ne’e mak inspira ita atu mós hatán ba bolun ida, nu’udar hun ba ita-nia saran an. Hun ne’e mak Maromak, no vokasaun ida metin nafatin se iha kontaktu nafatin ho abut ne’e.

Enkontru hotu ita la realiza mesa-mesak,sempre  ho ema seluk, iha Maromak nia povu, ho foin-sa’e sira, ho katuas-ferik, katak iha  komunidade, Kreda. “Foin-sa’e sira mak bolu atu loke odamatan ba buat foun sira. Katuas sira mak kaer xave. Instituisaun ida sai luan nafatin bainhira nia kontaktu nafatin ho ninia abut, hodi rona nafatin sira-nia katuas no ferik sira-nia liafuan”. Basá nunka iha profesia ida sem memória, no mós memória  sem profesia”. Ohin loron ita iha tendénsia atu taka an, deskonfia…maibé  dalabarak, Amu-Bispu realsa, “ita taka ita-nia an iha komunidade no loke ba koneksaun husi li’ur, liuhusi internet, telephone, etc. Ida-ne’e loloos labele akontese ho konsagradu/a ida”. Nia hatutan tan, “dala barak ita iha tempu liu ba ita-nia screen, ita-nia cell-phone…duké ita-nia Irmaun ida, ita-nia Irmán ida”, “haree liu ba software duké Jezús iha Sakráriu”. Dalaruma sira presiza ita, maibé “atitude indiferente hahú iha komunidade laran rasik”. Komunidade mak tulun atu persevera, no “Ita balun buka vokasaun no balun oho fali vokasaun”.

Pobreza mak inan no muru ba vida konsagrada

Amu Virgíliu sita Santu Padre nia liafuan ba relijiozu/a sira dehan: “Atu bele sustenta ita-nia vokasaun iha sosiedade presiza ai-riin tolu, P tolu, katak prece, pobreza, paciénsia”. Amu-Bispu komenta liu mak pobreza. Pobreza, tuir Padre dezertu sira-nia hanorin mak inan, ne’ebé lori fekundidade ba Vida konsagrada. Sira la dehan kastidade nu’udar hun ba paternidade no maternidade. Pobreza mós “muro” atu defende ita husi mudanizmu. “Diabu tama husi bolsu”, tuir Papa Francisco, tama husi “karteira”. Ita ida-idak iha Regra Moris nian, maski la hanesan, iha espíritu pobreza. Se la iha pobreza ita la iha dixernimentu di’ak kona-ba buat di’ak sira iha rai ne’e. Iha ita-nia moris, Amu-Bispu kontinua sita Papa Francisco, “iha eskada tolu ne’ebé halo ita fasil husik konsagrasaun relijioza ba mundanidade relijioza”, katak “dinheiro, vaidade, soberba”.

Tan ne’e, Vida Konsagrada bele moris se kontinua hafoun an nafatin ho enkontru ho Jezús ne’ebé obediente, Jezús ne’ebé kiak, Jezús ne’ebé kastu”. Ita-nia domin ba Maromak dalabrak ita sempre kondisiona… maski iha Regra, maibé ita kondisiona, “se”, kark”, “maibé. Maski ohin dezafiun husi mundu atu ita buka de’it ksolok mundu nian, halo de’it ha’u-nia hakarak, husik ita mamuk, ita sei fó ita-nia domin de’it ba Maromak. Se ita husik moris mundu nian, Maromak mak hakonu ita, ita sei iha serenidade, hanesan Simeão ne’ebé ohin, ita rona iha Evanjellu, bainhira hasoru Kristu iha templu.

Selebrasaun Eukaristia remata, iha mós jantár fraternidade nian no konvíviu iha salaun Katedrál nian.

(JG)