Sínodu joven sira-nian mak kolleita di’ak ida no promete tua di’ak

Sínodu joven sira-nian mak kolleita di’ak ida no promete tua di’ak

Depoizde Missa selebra iha S. Pedro (28 Outubru 2018), iha konkluzaun Sínodu Bispu sira-nian kona-ba joven sira, Amu-Papa molok reza Angelus, hateten katak “estilu sinodál” mak fuan dahuluk Sínodu nian.

 

Maun no biin-alin sira, bondia! Maibé ladún di’ak! (udan no iha anin)

Ohin dadeer, iha Bsílica S. Pedro nian, ami selebra Missa konkluzaun Asembleia Sínodu Bispu sira-nian dedika ba joven sira. Leitur adahuluk, profeta Jeremias  nian (31,7-9), ho modu partikulár la’o ho momentu ida-ne’e, tanba nia mak liafuan ida esperansa nian ne’ebé Maromak fó ba ninia povu. Liafuan ida konsolasaun nian, bazeia ba faktu katak Maromak mak aman ba ninia povu, hadomi nia no tau matan ba nia nu’udar oan ida (kf v. 9); loke iha nia oin orizonte ida futuru nian, lurón ida asesivel, pratikavel, iha-ne’ebé bele la’o mós «ema matan delek no ain-kude’ik, feto isin-rua no tur-ahi» (v. 8), katak ema ho difikuldade. Tanba Maromak nia esperansa la’ós iluzaun ida, hanesan publisidade balun hatudu hotu-hotu isin-di’ak no furak, maibé promesa ida ba ema tebes nian, ho forsa no defeitu, potensialidade no frajilidade, hanesan ita hotu: Maromak nia esperansa mak promesa ida ba ema hanesan ita.

Maromak nia Liafuan ida-ne’e esprime didi’ak esperiénsia ne’ebé ami moris iha semana sira Sínodu nian: tempu ida konsolasaun no esperansa nian. Liuliu momentu ida raronak nian: rona defaktu husu tempu, atensaun, abertura neon no fuan nian. Maibé empeñu ida-ne’e loron ba loron nakfilak iha konsolasaun, liuliu tanba iha ami-nia leet iha prezensa animada no estimulante joven sira nian, ho sira-nia istória no sira-nia kontribuisaun. Liuhusi Padre sinodál sira-ni sasin, realidade oioin jerasaun foun sira-nian tama iha Sínodu, bele dehan, husi parte hotu: husi kontinente hotu no husi situasaun umana no sosiál barak.

Ho atitude fundamentál raronak nian ida-ne’e, ami buka atu lee realidade, kapta sinál sira ita-nia tempu nian. Dixernimentu komunitáriu ida, halo hodi Maromak nia Liafuan no Espíritu Santu nia roman. Ida-ne’e mak don ida furak liu ne’ebé Na’i haraik ba Kreda Katólika, karak halibur lian no oin sira husi realidade lahanesan nune’e bele tenta interpretasaun ida ne’ebé tau atensaun ba rikeza no kompleksidade fenómenu sira-nian, nafatin iha Evanjellu nia roman. Nune’e, iha loron sira ne’e, ami konfronta an kona-ba oinsá la’o hamutuk liuhusi dezafiu barak, hanesna mundu dijitál, fenómenu migrasaun sira-nian, sentidu isin no seksualidade nia, drama funu no violénsia sira-nian.

Fuan sira serbisu ne’e nian hahú ona “fermenta an”, hanesan uvas nia been iha barríl sira depoizde kolleita. Sínodu joven sira-nian mak kolleita di’ak ida, no promete tua di’ak. Maibé ha’u hakarak atu fuan dahuluk Asembleia sinodál ne’e nian tenkeser ezemplu métodu ida-nian ne’ebé buka atu tuir, husi kedas faze preparatória. Estilu sinodál ida ne’ebé la iha nu’udar objetivu prinsipál elaborasaun dokumentu ida-nian, maski folin no util. Maibé, liufali dokumentu, importante mak habelar modudeser ida no serbisu hamutuk, joven no katuas sira, iha raronak no iha dixerniemntu, atu to’o ba hilin pastorál sira ne’ebé hatán ba realidade.

Tanba ne’e ita invoka Virjen Maria nia intersesaun. Ba nia, Inan Kreda nian, ita konfia agradesimentu ba Maromak ba don Asembleia sinodál ida-ne’e. No oras-ne’e, nia tulun ita atu lori bá oin buat ne’ebé ita esperimenta, lahó ta’uk, iha moris loroloron komunidade nian. Espíritu Santu halo sai boot, ho ninia imajinasaun matenek nian, ita-nia serbisu nia fuan sira, atu kontinua la’o hamutuk ho joven sira mundu tomak nian.