Beatu Alberto Marvelli (1918-1946)

Beatu Alberto Marvelli (1918-1946)

5 Outubru

Beatu Alberto Marvelli

Liman-loos salezianu sira-nian iha oratóriu

Nia mak enjeñeiru ida husi Rimini, Itália, oan daruak husi na’in hitu, moris iha 21 Marsu  1918 husi kabe-nain Alfredo Marvelli no Maria Myr, husi  família riku. Iha tinan 1930 ninia família muda ba Rimini no iha ne’ebá, Alberto ho tinan 12 hahú frekuenta Oratóriu Salezianu.  Nafatin disponivel, nia sai katekista no animadór: salezianu sira-nia liman-loos. Nia hadomi no pratika desportu oioin. Ninia modelu mak Domenico Savio no Pier Giorgio Frassati.

Asaun Katólika, estudante enjeñeria nian

Bainhira tina 17 iha ninia diáriu nia hakerek projetu ida moris nian ne’ebé kontinua hafoun ho tempu. Nia tama iha grupu oratorianu Asaun Katólika nian no iha tempu badak sai nia prezidente. Nia fó nia servisu ba Kreda Rimini nian nu’udar vise-prezidente Asaun Katólika nian. Nu’udar estudente enjeñeria nian iha Bologna, nia partisipa ho modu ativu iha FUCI (Federação  Universitária Católica Italiana), hodi kontinua sai fiél ho sakrífisiu ba missa loroloron. Iha Juñu 1942 nia remata nia universidade no hahú servisu iha empreza FIAT (halo karreta) Torino nian.

Moris mak tulun

Durante Funu Mundiál II, nia hala’o mós servisu militár no konsege dada nia maluk barak ba Eukaristia. Nia sai apóstolu ba refujiadu barak vítima funu nian no providénsia ba kiak sira. Ho ninia bisikleta, dala ruma ho kuda-burru ida, nia “prontu atu lori tulun, matan-moris no aten-barani, ho determinsasaun: organiza,  hala’o, enfrenta perigu sira ho nia moris rasik” (F. Lanfranchi- P. Fiorini, A. M., Un beato che resta amico). Iha tempu perigozu nian hanesan ne’e ema haree nia nafatin halai tun sa’e atu tulun. Ba nia, moris mak tulun ema seluk. Ema ruma dehan katak bainhira nia fahe tulun sira, nia liman sira sai nabilan. Señora ida ne’ebé loron ida dehan ba nia kona-ba nia oan ne’ebé la fila husi funu, loron ida nia dehan ba señora ne’e atu bá lalais uma, basá nia oan hein hela nia; no akontese duni. Enjeñeiru ne’ebé nia liman nafatin kaer rozáriu, kontinua “ativu” maski funu hotu ona, tanba iha problema moras-tifu nian. Hafoin simu bolun atu hahú servisu rekonstrusaun nian. Nia mós entre sira ne’ebé harii Asosiasaun Katólika  Traballadór Italianu sira-nian, no kria universidade populár.

Asesór iha Rimini

Liutiha forsa Aleadu sira-nia entrada/tatamak iha Rimini nia hetan nomeasaun nu’udar Asesór Rejionál eskritóriu/repartisaun akomodasaun no rekonstrusaun nian, no enjeñeiru responsavel ba konstrusaun sivíl nia dehan: “Kiak sira tenke liu uluk, sira seluk bele hein”. Nia aseita atu partisipa iha eleisaun husi lista Demokrasia Kristán. Ema hotu koñese nia nu’udar sarani komprometidu maibé la tendensiozu, no ninia adversáriu polítiku husi partidu komunista ida dehan: “Ha’u-nia partidu bele lakon. Natón de’it se enjeñeiru Marvelli sai governadór”.

“Mundu foun nakloke mai ha’u bainhira kontempla Jezús iha sakramentu”

Devosaun mariana no Eukaristia sai duni ai-riin sira ba nia moris: “Mundu foun nakloke mai ha’u bainhira kontempla Jezús iha sakramentu – nia hakerek iha ninia diáriu. Ba momentu hotu ne’ebé ha’u hakbesik ba Komuñaun santa, iha momentu hotu ne’ebé Jezús ho ninia divindade no umanidade tama iha ha’u, iha kontaktu ho ha’u-nia klamar, ha’u-nia klamar lakan ho propózitu santu, ahi ida sunu no konsuma ha’u, maibé halo ha’u haksolok!”.

Nia mate tanba kamioneta militár ida xoke nia ho ninia bisikleta iha loron 5 Outubru 1946. Nia sai, hanesan Don Bosco hakarak, sarani di’ak ida no sidadaun onestu, komprometidu iha Kreda no iha sosiedade ho fuan salezianu. Durante nia moris nu’udar foin-sa’e, nia halo nu’udar motto/lema: “O vivere salendo o morire” (Ou viver subindo ou morrer), katak se moris tenke moris hodi ba oin iha santidade se lae mate tiha de’it.

Figura Alberto Marvelli nian destaka nu’udar prekursór auténtiku Konsellu Vaticano II nian kona-ba leigu nia papél iha Kreda no iha sosiedade, leigu sira nia apostoladu.

Papa S. João Paulo II foti nia sai venerável iha 22 Marsu 1986 no beatu iha 5 Setembru 2004.