Relasaun empátika iha komunidade relijioza

Relasaun empátika iha komunidade relijioza

Dili – Formasaun permanente iha vida konsagrada tuir Konstituisaun FMA mak ezijénsia ida atu “moris iha fidelidade ba Maromak tuir Don Bosco no Madre Mazzarello nia espíritu no nu’udar resposta ba Kreda no foin-sa’e sira nia presiza” (Konst. 100).

Inspetoria TIN hala’o formasaun permanente ne’e tuir faze ida-idak hanesan Primeira Idade, Segunda Idade no Terseira Idade.

Grupu Segunda idade konsta husi FMA na’in 19 (la marka prezensa na’in 5), hala’o sira-nia enkontru formasaun loron 23 Novembru 2013. Tema formasaun nian tuir sira-nia itineráriu formativu mak  “Relasaun empátika iha komunidade relijioza”. Empatia mak karakterístika ida ne’ebé halo relasaun interpesoál sira iha grupu nia laran sai auténtika no loos, tanba konsente atu ema ida-idak sente katak ema sira moris ho nia simu nia no komprende nia, hodi posibilita atu ema ida-idak esprime di’ak liután sira-nia kapasidade no kualidade. Katak sá loos empatia ne’e? Atitude empatia nian mak kapasidade atu sai ida ho ema seluk to’o kapta ema nia hanoin no ninia estadu psikolójiku. Tuir Carl Rogers sentimentu empátiku katak “tama iha mundu pesoál ema seluk nian no sente di’ak hanesan iha uma rasik. Ida-ne’e implika sai sensivel, momentu ba momentu, ba mudansa signifikadu nian ne’ebé esperimenta mai husi ema seluk”. Nune’e, kapasidade atu rekoñese emosaun sira ne’ebé ema seluk koko no manifesta sira hodi assume ninia pontudevista mak karakterístika fundamentál prosesu empatia nian.

Ema ida-idak úniku no ninia diversidade mak lori rikusoin. Se dalaruma buat ne’ebé ‘estrañu’ iha kazu partikulár ruma, ho ninia frajilidade psíkika, karákter difisil, komportamentu ambíguu, etc., halo vida komunitária sai kompleksu, ita keta haluha katak komunidade presiza nafatin korajen fidelidade nian no karidade kriativa (VC 37), atu rekoñese iha “hahalok estrañu” sira Maromak nia rikusoin. Membru ida-idak komunidade nian presiza assume responsabilidade ba asaun komún sira, buka harii relasaun empátika ne’ebé mai husi armonizasaun diversidade nian.

Iha barreira prinsipal rua ba relasaun empátika: dahuluk bainhira, iha ninia modu relasionamentu nian, ema konsentra atensaun ho modu esesivu ba ninia papél protagonista nian; daruak mak tendénsia atensaun esesiva nian ba ema seluk, bainhira delega ba sira resposta relasionál rasik eh sees an tanba ta’uk ezijénsia sira vida komún nian. Atu sai konstrutór/a komunidade nian tenke iha ekilíbriu loos entre estremu rua ne’e.

Atu hari relasaun interpersonal ne’ebe tasak, kle’an prezisa

  • Iha kapasidade atu simu ita nia-an rasik no ema seluk  nu’udar nia-an. Simu nia-an rasik katak simu  nia karákter, nia talentu sira, frakeza no limitasaun hotu.
  • Konfronta malu iha lialoos, ho karidade no empatia. Konfrontasaun ida ne’e nia finalidade mak konstroi la’ós atu fó sala ba malu, maibé hametin relasaun sira iha komunidade.
  • Komunikasaun ne’ebe loke, sinseru no prudente. Komunikasaun ida ne’e ezije hatene rona malu, iha  laran-metin ba malu no la julga malu.
  • Relasaun atu metin tenke tau Kristu nu’udar sentru ba ita nia moris, iha sensu hola-parte maka’as ba komunidade, ba Inspetoria no ba Institutu katak, sai fiél ba Karizma.

Modalidade enkontru formasaun nian mak ofisina. Irmán sira fahe ba grupu tolu atu hakle’an hamutuk, sharing no hafoin halo konkluzaun ho modu kriativu hanesan video clip, dezeñu no teatru.

Normal 0 false false false EN-US X-NONE X-NONE MicrosoftInternetExplorer4 ne’ebé