Workshop kona-ba domin iha idade adolexénsia

Workshop kona-ba domin iha idade adolexénsia

Venilale – Iha projetu Komunidade Edukativa Madre Mazzarello, Venilale nian, objetivu ida mak “tulun foin-sa’e sira la monu ba lasu sira ne’ebé estraga sira-nia moris hanesan droga, relasaun lahó responsabilidade (ho konsekuénisa abortu, oho-an, prostituisaun, para eskola)”. Atu to’o ba objetivu ne’e, meiu ida mak halo workshop ida kona-ba “Domin nia furak”. Workshop ne’e partisipa husi estudente ETV Mazzarello no Escola Secundária  Nune’e komunidade edukativa aproveita prezensa Ir Alma Castagna nian, Inspetora FMA TIN iha nina vizita kanónika atu fasilita formasaun ne’e, iha loron 14 Jullu.

Iha ninia aprezentasaun Ir Alma hahú hodi klarifika saida mak “adolexénsia”, no engloba idade husi tinan 17-30, maibé agora konsidera mós husi tinan 15-17. Iha etapa ne’e bele nota mudansa seksuál uluknanai, hafoin mak mudansa psikolójika. Iha diferensa entre mane no feto iha isin, iha hanoin, iha relasaun. Isin nia estrutura (órgaun reprodutivu) influensia aspetu psíkiku. Parte feto nian mak parte ida “subar” iha laran, hanesan knuuk ida no liuhusi kuak ida simu, hakohak. Iha psikolójiku, kria atitude rona nian, ternura, laran-mamar, tau matan ba ema. Órgaun reprodutivu mane nian iha li’ur, buat hotu lori atu hateke ba li’ur, dudu atu bá oin. Aleinde ne’e feto nia isin iha iperestezia katak, kapasidade atu “sente” iha ninia isin tomak; mane fali lae, iha de’it parte jenitál, katak kaan sira ka “nafsu”.

Ba kakutak, feto sira uza liu emisfériu kuana, iha-ne’ebé domina kriatividade, imajinasaun, emosaun. Ida-ne’e halo atu feto sira laran mamar, iha atitude rona…; mane fali dezenvolve liu iha emisfériu karuk iha-ne’ebé rasionalidade, matenek lójika nian mak domina. Ida-ne’e lori nia atu kaer responsabilidade, organiza, iha kbiit.

Diferensa isin no kakutak influensia mós iha relasaun afetiva. Feto iha sentimentu maka’as, intuisaun, valoriza liu relasaun. Mane fali, valoriza mak buat ne’ebé util ba nia.

Durante konferénsia iha mós pergunta ne’ebé grupu sira buka hatán hanesan saida mak sosiedade oferese ba adolexente no saida mak família, edukadór/a, madre no padre husu husi adolexente.

Husi parte sosiedade, inklui media sosiál oferese ka dada adolexente sira ba seksu livre, pornografia, hanoin prazér de’it, abortu no prostituisaun. Husi parte família sira, iha diskusaun mosu maka’as katak família no edukadór sira husu atu adolexente hanoin liu ba sira-nia futuru, katak iha projetu ida moris nian, la’o tuir valór sira, iha relasaun nakloke no loos.

Feedback husi partisipante, hotu-hotu, maioria ne’ebé konsege fó sai nia hanoin dehan katak sira gosta liu parte ne’ebé aprezenta diferensa entre mane no feto.

“Buat ne’ebé ha’u deskobre mak diferensa entre mane no feto iha sira-nia hanoin. Mane iha relasaun ho feto iha hanoin ida de’it, iha rai leten, katak ‘seksu’. Feto sira baibain iha hanoin barak, hakarak barak, iha kalohan leten” (Patricia).

“Madre nia konferénsia tulun atu ha’u koñese liután ema husi ninia fíziku/isin, dezenvolvimentu isin no afetividade, iha relasaun” (Jania).