Aprende dixerne ohin loron

Aprende dixerne ohin loron
Formasaun ba animadores zona Baucau

Venilale –  Loron 7 de Juñu 2018, animador/a sira husi zona Baucau(Baucau, Fatumaka, Venilale) nian hamutuk mais ou menus ema 100,  hala’o  formasaun daruak. Formasaun neé fó husi Pe. Matias SDB, ho tema  “Dixernimentu ”. Padre loke enkontru ne’e ho istória badak  ida kona ba Beata Maria Romero Menezes nia moris, hodi dehan  madre Maria Romero maka feto-raan ida ne’ebé moris husi familia ne’ebé diak iha posibilidade hotu ba nia futuru maibé nia husik buat hotu atu tuir Jesus no nia desidi ba nia moris atu saran-an tomak ba Maromak, ne’e  mak ezemplu konkretu  ida ba dixernimentu.

Padre hahú hodi fahe liña jeral kona ba tema Sínodo ba foin-sa’e sira nian ne’ebé sei halo iha tinan  ida ne’e , hodi husu  mós ba  animador/a sira se sira hatene  Papa Francisco ninia dokumentu Amoris Laetitia ne’ebé sai uluk, lee ka lae? Tanba agora sai tan ida foun ho tema :” Ksolok ….. “ hafoin Padre dehan dokumentu  Amoris Latitia ko’alia  kona-ba familia, tanba familia mak harii  familia husi familia mai foin-sa’e sira, nune’e se familia di’ak foin-sa’e  ita hetan foin-sa’e di’ak se aat nune’e mós hanesan. Ho tempu hanesan padre mós dehan kona-ba dokumentu :tuir mai koa’lia kona ba Vokasaun santidade nian, hodi dehan ohin ita ko’alia kona-ba dixernimentu, fulan ida liu ba madre Lúcia FMA, ko’alia kona-ba RONA  oinsa imi bele rona se ema ruma ko’alia imi mós ko’alia nune’e vale mós ba dixernimentu se la  konsege rona no aspeitu ida tan FIAR.

Nune’e Padre hahú hodi dehan, Dixerne mai husi lia fuan  latín ‘’dicernere’’ katak “hafahe no haketak buat ida husi buat seluk”. Dixernimentu mak hilin ida ne’ebé ita desidi ba ita nia moris katak, iha ita nia moris ita nafatin halo hilin ne’ebé mai husi ita nia konxiénsia atu hatene halo ida ne’ebé di’ak no autentiku. Mundu ohin loron ba oin lalais liu ne’ebé hatudu mai ita buat 3 :

  1. Rapid changing
  2. New generations
  3. Joven ho nia desizaun.

FIAR  no VOKASAUN : Entre fiar no vokasaun, dixernimentu iha klaran hanesan roman ne’ebé  loke dalan ba ita ema atu bele hare hanesan Jesus. No mós ita iha ema sira ne’ebé sai nu’udar modelu dixernimentu nian iha Antigu  testamentu no Novo Testamentu  hanesan : Adão no Eva, Abrão,  Saun José. . (Papa Fracisco dehan : S.José ne’e halo dixernimentu liuhusi toba no mehi, entaun halo dixernimentu prezisa deskansa kakutak hanoin fresku… mak hili, ulun manas labele hili), Zacarias no São Paulo  modelu ne’ebé furak liu mak Na’i Feto. Dixernimentu nafatin la’o ho orasaun, kontemplasaun no rona. No ikus liu, husi dokumentu sira ne’e ita hare buat tolu atu dixerne di’ak mak hatene :  Recognition/ rekoñese, interpreta, choosing/hili no halo prosesu. Ikus liu desizaun ne’ebé ita halo  labele tuir deit ita nia hakarak  maibé  tau mos Maromak nia hakarak iha laran atu desizaun ne’ebé ita halo bele fó ksolok mai ita.

Ikus liu ami merenda hamutuk no fahe malu. Ba ha’u  formasaun ida ne’e iha valor bo’ot tebes, no tulun ha’u atu halo ha’u nia dixernimentu loron- loron nian sai diak liutan no bele deskobre Maromak nia hakarak mai ha’u iha hau nia knaar loron-loron.

(Domingas Pereira)