Seminar kona-ba arte rona ba zona Dili

Seminar kona-ba arte rona ba zona Dili

Dili – Iha loron 26 Maio, membru komunidade edukativa iha zona Dili, maibe husi komunidade rua (2): Komunidade Don Bosco Balide ho komunidade B. Eusebia Palomino hamutuk 41 pessoas, halibur hamutuk iha salaun Laura Vicuña, casa Beata Eusebia Palomino Comoro, atu rona seminar ho tema Arte Rona nian, husi me. Cecilia.

Hahu ho lian maklokek husi madre provinsial me. Alma Castagna. Madre kumprimenta membru komunidade edukativa sira, hodi hatutan ho liafuan hirak ne’e: “Nu’udar inan-aman  ka edukador sira, presiza hatene rona. Rona oan sira, rona alunus sira. Edukador diak no loos, mak akompaña labarik ka joven sira. Akompaña loos signifika la’o hamutuk ho labarik ka joven sira, la’o hamutuk signifika la’o iha sira nia sorin. Atu la’o hamutuk presiza hatene rona sira, bainhira rona sira bele akompaña, hodi tulun sira”.

Depoizde de lian maklokek, me. Cecilia aprezenta topiku seminar “Arte Rona nian”.

Madre Cecilia hahu ho afirmasaun ne’e: “Inan-aman no edukador sira, ohin nian, hasoru nafatin labarik ka joven sira ne’ebé la hatene rona. Maibé, la bele lakon esperansa, hanesan Reitor Mor don Angel  dehan  iha ninia Estreia 2018 nian.

Hodi aprezente ikona Jesus hasoru feto samaritana iha be-matan. Samaritana ne’ebé la’o ba buka be atu kuru, hasoru/inkontru ho Jesus ne’ebé tur hein hela iha be matan. Jesus iha enkontru ne’e husu be ba samaritana, hafoin iha dialogo klean, respeita, pasiensia, no liu husi dialogu halo samaritana ne’e deskobre Jesus Maromak ne’ebé hadomi no salva, Maromak ne’ebé transforma nia moris. Sai ema foun, ba haklaken katak nia hasoru Jesus.

Nune’e mos iha ita nia moris, ita hotu halo ona enkontru barak liu durante ita nia moris. Ita halo enkontru ne’ebé badak deit,  no dalaruma iha enkontru ne’ebé naruk.Iha enkontru sira ne’e, iha nafatin atitude rona nian. Atitude rona iha tipu tolu (3).

  1. Rona pasivu
  2. Rona ativu
  3. Rona seletivu

Oinsa atu rona ativu no efikas

  • Hatudu interese no atensaun masimu ba ida ne’ebé koalia no buat ne’ebé nia koalia.
  • Konsentra atu komprende nia mensajen fundamental/konteúdu duke ba detalle sira ne’ebe laos importante. Verifika ó nia komprensaun ba mensajen tomak (verbal no non verbal)
  • La hapara beibeik ema ne’ebe koalia maibe observa no rona.
  • Hasai prekonseitu sira ne’ebe ita iha kona ba ema ne’ebe koalia.
  • Hatudu empatia

ATU APRENDE ARTE RONA NIAN PRESIZA ATU HAKIAK ATITUDE RUMA:

  • Loke-an ba ema seluk : Rona nia ho tilun, matan, ho neon,ho fuan, ho an tomak.
  • Fo respeitu no atensaun tomak ba buat hotu ne’ebe ema komunika hodi empeña an atu komprende buat ne’ebe ema koalia no tamba sa nia dehan hanesan ne’e.
  • Akompaña ho interese no empatia ne’ebe los kada pesoa. Identifika –an no la’o hamutuk ho ema seluk.
  • Deskobre no subliña buat ne’ebe positivu iha ida-idak.
  • Fo ba ema ida-idak oportunidade atu komunika buat hotu ne’ebe iha nia laran.

Hafoun fahe ba grupo tolu (3) tuir tipo Rona nian, atu halo diskusaun iha grupo hafoin aprezenta iha asembleia, oinsa atitude rona pasiva, rona ativa no rona seletiva.

Molok remata seminar ne’e, me. Cecilia fo perguntas rua, atu halo membru komunidade edukativa sira reflete baseia iha esperiensa loro-loron nudar iman-aman, profesores sira. Perguntas ne’e disafia membru KE, oinsa buka startegia sira atu bele koñese didiak labarik no joven sira, no akompaña oan sira ka alunus sira iha moris loroloron nian.

PERGUNTA SIRA:

  1. Tamba sa , ha’u nia oan/ estudante la rona ha’u ? Iha ne’ebe mak problema ?
  2. Pasu sira saida imi , nu’udar aman ka inan, nu’udar mestre bele halo konkretamente atu oan sira sei rona imi ?

Obrigada barak ba  Inspetoria ninia inisitiava atu oferese formasaun ne’e, liu husi me. Cecilia,  ne’ebé desponivel hodi fo tempu no reflesaun ne’ebé hariku tebes membru komunidade edukativa sira. Tempu hanesan fo korajem no esperanza, atu hahu nafatin ho pasienza nudar inan-aman ba oan sira iha familia laran, no nudar edukadores sira ho alunus sira iha eskola.

(Maria Sarmento Guterres)

Tags: rona