Abertura Semináriu kona-ba “Istoriografia Saleziana” iha Ázia Orientál no Oseania

Abertura Semináriu kona-ba “Istoriografia Saleziana” iha Ázia Orientál no Oseania
East Asia-Oceania Regional Conference: The State of Salesian Historiography and the Conservation and Development of the Salesian Historical Patrimony in the Region (4-8 Novembru 2013)

Cebu (Filippinas) – “Filhas de Maria Auxiliadora” (FMA), Salesianos de Don Bosco (SDB) no membru seluk Família Saleziana nian hamutuk na’in 34 husi nasaun 10 hanesan Itália, Filippinas, Salomon Islands, Timor-Leste, Indonesia, Myanmar, Tailandia, Vietnam, Japaun no China, halibur hamutuk iha Don Bosco Retreat House, Talisay City-Cebu (Filippinas) atu tuir Semináriu ho tema “The state of Salesian Historiography and Historical Patrimony” katak, “Estadu istoriografia saleziana no konservasaun no valorizasaun patrimóniu kulturál”.

Semináriu ne’ebé hahú ohin, 4 Novembru organiza husi Associazione dei Cultori della Storia Salesiana (ACSSA) no marka prezensa iha enkontu rejionál ne’e irmán Grazia Loparco FMA (prezidente ACSSA) no padre Stanislaw Zimniak SDB (sekretáriu ACSSA).

Enkontru hahú ho leitura lia-menon husi superiór sira hanesan Reitór-Mor padre Pascual Chavez, Madre Yvonne Reungoat, superiora jerál FMA nian no konselleiru vizitadór Asia-pasífiku padre Andre Wong no diskursu abertura nian husi irmán Grazia Loparco FMA.

Maski la marka prezensa Reitór-Mor haruka nia mensajen hodi evidensia objetivu rua enkontru nian: primeiru, “halo análize kle’an no auténtika kona-ba istória misaun saleziana iha East Asia-Oceania ne’ebé kontribui maka’as ba progresu morál, kulturál no sosiál foin-sa’e sira klase populár nian liuliu iha tempu sira transformasaun boot iha polítika no kultura nian”. Segundu mak “konservasaun no valorizasaun liman-rohan Kultura Saleziana”. Tuir Reitór-Mor, ita-nia Fundadór fó importánsia ba “protesaun memória nian” (hodi valoriza papél arkivista no bibliotekáriu nian iha Regulamentu Oratóriu nian). “Kongregasaun relijioza hotu, se hakarak mantein liman-rohan istóriku, husi ninia parte tenke investe iha konservasaun no dokumentasaun ho kualidade no kuidadu” hodi uza meiu sira siénsia istórika moderna nian.

Madre jerál iha ninia lia-menon releva katak iha ligasaun kle’an liu entre identidade saleziana no koñesimentu istóriku:  “Atu forma no dezenvolve identidade saleziana presiza koñese istória rasik no elabora fali memória pesoál no kolektiva […] atu patrimóniu ne’ebé forma rikusoin kulturál Família Saleziana nian la lakon, tanba nia mak fó konsisténsia ba prezente no tulun projeta ba futuru”.  Ba ne’e presiza fanun fali motivasaun atu iha konxiénsia kona-ba importánsia dokumentasaun istórika nian, konservasaun fonte sira nian no elaborasaun kona-ba istória rasik. Karizma dezenvolve maka’as iha Ázia nune’e presiza estuda elementu sira ne’ebé favorese ninia inkulturasaun hodi “sintetiza, interpreta no oferese elementu sira-ne’e  nu’udar baze ba konxiénsia foun ba jerasaun foun nune’e sira bele kontinua habelar kór salezianu iha kontinente ida-ne’e, riku ho populasuan juveníl”, Madre hateten.

Irmán Grazia  Loparco, nu’udar prezidente ACSSA nian hato’o benvinda ba partisipante sira no hateten katak ACSSA hala’o tiha ona semináriu rua kona-ba tema ne’e iha 2011 iha Nairobi (Áfika), iha 2012 iha Belo Horizonte (Amérika) no iha Benediktbeuern-Alemaña (Europa) no oras-ne’e iha Cebu no loron ruma tan iha Índia (Ázia).

Ita hakerek atu tama iha diálogu ho leitór sira, posivelmente la’ós de’it sira Família Saleziana nian, maibé hodi fó atensaun ba kontestu tomak. “Iha sentidu ne’e ita la bele sai autoreferensiál, la dirije de’it ba simpatizante sira obra saleziana nian, maibé sai konxiente kona-ba peskiza istórika luan lium tanba prezensa saleziana halo parte integrante istória País nian no Kreda nian”, irmán Grazia salienta. Hodi sita fraze ida husi mosteiru ida arkíviu nian  iha España ne’ebé dehan “Ne’e mak fatin iha-ne’ebé mate sira loke matan ba ema moris sira”, na hateten tan katak “hodi rona sasin husi sira ne’ebé mai uluk ba ita iha misaun ita la halo de’it justisa ba memória, maibé halo ita-nia kapasidade atu dekodifika ezijénsia atuál sai kro’at liután hodi kapta fini sira futuru nian ne’ebé hein atu nafunan”.

Ikus nian nia agradese Inspetoria Salesiana FIS (Filippinas S) ne’ebé ho laran-luak no ospitalidade simu atu sai fatin ba enkontru ida-ne’e.

Delegada husi Inspetoria TIN mak Ir Jacinta Gusmão FMA no delegadu husi ITM mak padre Manuel Fraile SDB.