Tinan 150 Bazílika Santuáriu “Maria Ausiliatrice”

Tinan 150 Bazílika Santuáriu “Maria Ausiliatrice”
  1. Istória

Ideia konstrusaun Kreda boot ida atu onra Maria Santíssima, ho kapasidade boot atu simu populasaun juveníl Valdocco nian, mosu iha Don Bosco nia hanoin iha kalan ida Dezembru 1862, hanesan Pe. Paolo Albera fó sasin: «Ita-nia kreda ki’ik liu; joven hotu labele tama eh sira tama maibé belit malu. Tan ne’e ita harii seluk ida furak iután, boot liután, ne’ebé magnífika. Ita fó títulu ba nia: Kreda Maria SS. Ausiliatrice. Ha’u la iha osan ida, ha’u la hatene atu foti iha ne’ebé, maibé la importa. Se Maromak hakarak sei halo. Ha’u sei tenta prova ne’e no se la halo, moe insusesu nian ba Don Bosco tomak» (MB 7, 333-334).

Loloos iha kedas 1844, iha inísiu ninia reuniaun ho joven sira iha domingu-domingu, bainhira nia seidauk hetan fatin ida nune’e mós fórmula klara ida ba Oratóriu ne’ebé foin moris, durante mehi profétiku ida ne’ebé bele dehan kompleta ida tinan sia nian, Señora ida akompaña nia liuhusi faze oioin ninia obra nia dezenvolvimentu, to’o iha «kampu, iha-ne’ebé kuda batar, fehuk, repollu, beterraba, alfase, no  modo-tahan seluk barak tan»: «Hateke dala ida tan, nia dehan mai ha’u, no ha’u hateke fali. Entaun ha’u haree kreda furak no aas ida. Orkestra ida, múzika instrumentál no vokál ida konvida ha’u atu hananu missa.  Iha kreda nia laran iha faixa naruk mutin ida, iha-ne’ebé hakerek ho letra boot: Hic domus mea, inde gloria mea» (MO 130).

Títulu ‘Auxiliadora’, prezente husik kedas sék. XVI iha ladaiña Loreto nian, venera mós iha Torino iha-ne’ebé serbisu irmandade ida ho naran ne’e iha kreda S. Francesco da Paola, tanba Papa Pio VII mak tau iha evidénsia ka relevu iha 1815. Nia, fila fali husi prizaun Napoleão nian, hakarak agradese Maria Tulun-Na’in Kreda no sarani sira-nian, hodi harii festa iha 24 Maiu.

Maibé la’ós de’it kontinjénsia istórika sira atu determina Don Bosco nia hilin. Nia sente katak títulu ne’ebé nia hili adekuadu atu esprime ninia agradesimentu ba Virjen ba “tulun” barak nia simu no, hamutuk, atu invoka ninia protesaun ba Kongregasaun ne’ebé foin moris.

Aleinde ne’e iha Don Bosco iha énfaze pastorál no pedagójika forte: Maria mak tulun iha dalan moris nian atu manán salan nia atake sira, atu sai livre husi forma oioin aat nian (espirituál, morál no fíziku) no liuliu atu atua buat di’ak.

Osan doit ualu oan de’it

Don Bosco, lahó baze ekonómika mínima, konvensidu katak «Na’i-Feto mak hakarak Kreda ne’e; nia mak sei  hanoin atu selu» (MB 7, 372). Serbisu eskavasaun nian hahú iha tempu bailoron 1863 nian. Bainhira remata Abríl 1864, eskavasaun remata no kapatás/mestre-obra Buzzetti konvida Don Bosco atu tau fatuk dahuluk fundasaun nian. Remata tiha funsaun Santu nia dirije ba emprezáriu ne’e no dehan:

«Ha’u hakarak fó kedas adiantamentu ida ba serbisu boboot sira. Ha’u la hatene se barak, maibé ne’e mak buat hotu ha’u iha. – Dehan tiha nune’e nia hasai ninia karteira ba li’ur, loke no fakar hodi doku iha mestre-obra nia liman, ne’ebé hanoin katak nia bele hakonu liman sira ho osan-mean sira. Mestre-obra no sira hotu  ne’ebé akompaña nia hakfodak bainhira haree katak iha de’it osan doit kiak ualu. No D. Bosco hodi hamnasa hatutan: – Hakmatek bá; Na’i-Feto sei hanoin atu arranja osan ne’ebé konveniente ba ninia kreda. Ha’u sei sai de’it ninia instrumentu, ninia kaixa. – No hodi dirije ba sira ne’ebé hale’u iha ne’ebá, nia konklui: – Imi sei haree!» (MB 7, 652).

Krize ekonómika estadu italianu grave, no ema ne’ebé santu eh inkonxiente de’it mak bele enfrenta risku ida hanesan ne’e.

Iha 21 Maiu 1868 Mons. Balma fó bensan ba sinu lima, iha 9 Juñu, iha funsaun solene ida arsebispu Mons. Riccardi konsagra kreda foun no altár sira, ne’ebé tinan ne’e halo tinan 150.

Iha tinan 150 nia laran mudansa barak akontese ona: iha Don Bosco nia tempu nia ki’ik liu, kuaze metade. Iha nia laran halo variasaun barak: Iha kuadru Auxiliadora nian oras-ne’e iha korimaun entrada nian ba presbitériu, no husi pontudevista kromátiku tau mármore atu troka muru pinta ho kór mutin. Ida halo entre 1935-1938, inklui hanaruk presbitériu, iha-ne’ebé harii kúpula daruak, no lori mudansa altár-mor no kuadru Auxiliadora nian; konstrusaun kapela boot rua iha presbitériu nia sorin, ho tribuna iha leten; galeria naruk ida ho altár ne’e iha altár-mor nia kotuk, ne’ebé liga ho kapela laterál boot rua; konstrusaun sakrestia boot ida iha kotuk besik ba eis “casa Pinardi”; korredór sintura nian ho odamatan foun rua iha fasada nia parte kotuk.

Dimensaun atuál kreda nian mak: naruk metru 70; luan husi  metru 36 to’o 40; altura to’o estátua iha kúpula leten metru 45.

  1. Oinsá Santuáriu ne’ebé Don Bosco harii

Kreda, krús latina, simples liu no mamuk, lahó mármore no dekorasaun sira iha didin. Kúpula ida mesak mutin ho ahu.

Altár hamutuk lima: altár-mor ho kuadru boot Auxiliadora nian obra pintór Tommaso Lorenzone (1824-1902), altár S. Pedro nian, iha  kruzamentu sorin loos, ho kuadru Filippo Carcano (1840-1914) nian ohin altár ne’e iha kapela iha Bazílika nia rai okos no iha nia fatin iha altár Don Bosco nian; altár S. José nian. iha kruzmazentu karuk, ho kuadru Lorenzone nian (úniku ne’ebé hela to’o ohin loron la book) mak altár S. Anna nian, iha kapela sorin loos husi parte sentrál: parte ne’e mak furak no riku liu ho mármore sira, ne’ebé eskultór Luigi Medici halo iha Roma, ho kuadru pintór Giovanni Battista Fino (1820-1898) ninian. Oras ne’e kuadru ne’e iha sorin loos altár-mor nian no altár dedika ba santa Maria Mazzarello; altár “Sagrado Coração de Jesus  e Maria”, iha kapela karuk, ho kuadru Giovanni Bonetti nian (oras-ne’e iha ona Caserta iha santuáriu ‘Sacro Cuore di Maria’) altár ne’e tuir mai Don Rua dedika ba S. Francisco de Sales. Ohin loron sai altár S. Domenico Savio nian.

  1. Vizita ba bazílika

Parte oin/fasada iha li’ur 

Arkitetu Spezia  foti inspirasaun husi parte oin iha li’ur S. Giorgio Maggiore iha Venezia, ne’ebé Palladio mak planu.

Ema ne’ebé hateke ba kreda husi entrada prasa iha Corso Regina Margherita, haree estátua Na’i-Feto nian iha kúpula nabilan (aas metru 4, eskultór Boggio nia obra) no anju sira iha sinu rua iha okos: arkanju Gabriel (sorin loos) oferese koroa ida ba Maria, arkanju Miguel (sorin karuk) kaer bandeira iha ho hakerek Lepanto, atu hanoin vitória hasoru ema Mouru sira/Túrkia (1571).

Iha frontaun parte oin nian ita iha estátua mártir na’in tolu: Solutore, Avventore no Ottavio ne’ebé tuir tradisaun no Don Bosco nia vizaun ema oho besik fatin ne’e.

Estátua rua hatuur iha relójiu nia leten mak S. Massimo, Padre Kreda nian no bispu dahuluk Torino nian no S. Francisco de Sales nian.

Iha arku okos, iha estátua S. Luis Gonzaga no S. José nian.

Aas iha triángulu frontaun nian ita haree brazaun Sosiedade Salesiana nian, ne’ebé anju rua mak kaer no iha banda iha okos ita lee invokasaun ‘Maria Auxilium Christianorum, ora pro nobis’.

Iha arku rozásea (janela kabuar) nia okos ita haree estátua mármore Jezús Mestre ne’ebé simu no fó bensan ba labarik sira.

Entre koluna laterál sira iha baixu-relevu reprezenta S.  Pio V ne’ebé haklaken vitória Lepanto nian (ida karuk), no Pio VII ne’ebétau  koroa ba Maria SS. iha santuáriu Savona nian (sorin loos). Iha baixu-relevu nia leten anju na’in rua kaer pergamiñu ho data akontesimentu rua nian: 1571 no 1814.

Iha baze koluna nia leten grava kuadru evanjéliku rua: feto-faluk Naim nia oan-mane nia moris-hi’as no ema tilun di’ak no la ko’alia ne’ebé hetan kura.

Parte oin/fasada iha laran

Tama husi portaun sentrál no halo tiha pasu ruma ba oin iha laran, hateke fali ba kotuk bele admira iha aas janela kabuar furak ida ho kór oioin, reprezenta monograma Maria nian ho símbolu ninia ukun nian (Auxiliadora, Liurai-Feto dame nian, Fitun dadeersaan nian) ho raiu loron nabilan iha bee sira Lepanto nian.

Orkestra boot ne’ebé Don Bosco harii ohin loron la iha ona: hasai tiha atu fó naroman liután ba navata sentrál. Espasu ba órgaun no kantór sira nia fatin tau fali iha altár-mor nia karuk iha kapela laterál boot nia leten.

Iha búsola portál nian ita haree epígrafe latina ida ne’ebé fó hanoin kona-ba mehi rua hatudu iha kuadru laterál sira, obra husi pintór Mario Barberis. Ida iha karuk mehi koluna rua nian (Maiu 1862: Kreda nia roo, ho Amu-Papa nu’udar pilotu, iha tempestade mundu nian no hetan salvasaun hodi kesi ánkora ba koluna Eukaristia no Auxiliadora ;kf MB 7, 169-171); ida sorin loos nian fó hanoin mehi bero salezianu sira nian (Janeiru 1866: reprezenta Soseidade Saleziana nia misaun salvasaun entre foin-sa’e sira; kf MB 8, 275-282).

Iha banda ne’ebé atraversa kreda tomak, entre kapitál koluna sira-nian hakerek ho letra boot antífona mariana: «Sancta Maria succurre miseris – iuva pusillanimes – refove flebiles – ora pro populo – interveni pro clero – intercede pro devoto femineo sexu – sentiant omnes peccatores tuum iuvamen – quicumque tuum sanctum implorant auxilium» (Santa Maria, tulun kiak sira, tulun tau’uk-teen sira, fó forsa ba fraku sira, harohan ba povu, intervein ba kleru, intersede ba feto sira, maksalak sira no ema hotu ne’ebé husu ita-nia tulun santu hotu esperimenta ita-nia apoiu).