Fake news no “lójika samea” nian

Fake news no “lójika samea” nian

Papa Francisco iha mensajen ba Loron Mundiál Komunikasaun Sosiál 2018

“Amu-Papa diriji ba “mahein notísia sira-nian” atu, “iha mundu kontemporáneu, la hala’o de’it profisaun ida, maibé misaun ida loos no própria”. Iha “frenezím notísia sira-nian no iha dadulas scoop nian”, jornalista tenke “hanoin katak iha sentru notísia nian la’ós velosidade atu komunika no impaktu iha audience, maibé ema sira”. Kona-ba xave leitura nian atu prevene no identifika mekanizmu sira dezinformasaun nian, Papa Francisco ko’alia kona-ba “lójika samea nian”, ida-ne’ebé “sai autór ‘fake news dahuluk’ (kf. Gen 3,1-15), hodi lori konsekuénsia trájika sira salan nian, konkretiza ikusmai ho fratrísidu [oho alin/maun rasik] (kf. Gen 4) no iha forma sura-lek hahalok aat sira-nian kontra Maromak, maluk, sosiedade no kriasaun”.

Ida-ne’e argumentu ida iha polítiku no profesór boot sira nia ajenda, prezidente no servisu sekretu sira. Iha luta ida ne’ebé hafunu malu hela iha sorin rua Pasífiku nian, hu Rússia ne’ebé hetan suspeitu influensia eleisaun EUA ikus nian hodi favorese kandidatu republikanu. Fake news sai objetu dezeju nian ba ema sira ne’ebé hakarak foti vantajen másimu… Ita haree maka’as iha tempu ida-ne’e antisipa eleisaun antisipada: notísia falsa eh notísia ne’ebé halo ho arte, hanesan baibain sempre eziste, maibé iha impaktu boot no estratéjiku iha ámbitu informasaun nian tanba uzu social network no motór “search” nian ne’ebé amplifika ninia efeitu lahó sasukat. Nune’e, atuál tebes tema ne’ebé tinan ida-ne’e Papa Francisco hili ba mensajen Loron Mundiál Komunikasaun Sosiál nian: «“Lia-loos sei halo imi livre” (Jo 8, 32). Fake news no jornalizmu dame nian».

NAKONU TO’O RESIN

Atu komprende oinsá iha ita-nia oin iha informasaun ne’ebé nakonu demais, iha-ne’ebé utente ida-idak bele nakfilak ba produtór konteúdu nian, ita bele haree husi númeru sira:

iha segundu 60 de’it, publika konteúdu millaun 3 iha Facebook, rihun 430 tweet, halo ‘research” millaun 2 no rihun 315 iha Google, haruka email millaun 150 no mensajen millaun 44 iha WhatsApp, millaun 2 no rihun 700 haree video iha YouTube.

Ida-ne’e mak kontestu ne’ebé jornalista enfrenta, okupadu ho leitór/utente sira ne’ebé mout iha informasaun nia korrente, informasaun ne’ebé tolan ninia atensaun no dalabarak taka nia iha “kuart eko nian” iha-ne’ebé reforsa de’it ninia konvinsaun rasik.

Tanba razaun ida-ne’e Amu-Papa diriji ba “mahein notísia sira-nian” ne’ebé “iha mundu kontemporáneu, la hala’o de’it profisaun ida, maibé misaun ida loos no própria”. Iha “frenezím notísia sira-nian no iha dadulas scoop nian”, jornalista tenke “hanoin katak iha sentru notísia nian la’ós velosidade atu komunika no impaktu iha audience, maibé ema sira”.

JORNALIZMU DAME NIAN

Papa Francisco nia konvite mak “promove jornalizmu ida dame nian, hodi la intende ho espresaun ida-ne’e jornalizmu “di’ak de’it”, ne’ebé nega ezisténsia problema grave sira no asume ton midar. Ha’u intende, iha kontráriu, jornalizmu lahó finjimentu, inimigu ba lia-falsu, ba slogan efeitu no loko-an nian; jornalizmu ida halo husi ema ba ema, no komprende nu’udar servisu ba ema sira, liuliu ba sira – iha mundu ne’e maioria – la iha lian”.

Jornalizmu ida, Amu-Papa kontinua, “ne’ebé la sunu notísia sira, maibé kompromete an iha buska ba kauza reál sira konflitu nian, atu favorese komprensaun husi abut sira no supera liuhusi hahú prosesu virtuozu sira; jornalizmu ida ne’ebé kompromete an atu hatudu solusaun alternativa sira ba escalation estrondu no violénsia verbál nian”.

Iha kedas entrevista 2016 nian, Papa Francisco bolu ona atensaun ba dezinformasaun ne’ebé “provavelmente danu boot liu ne’ebé meiu ida be;e halo, tanba orienta opiniaun iha diresaun isa hodi husik parte seluk lia-loos nian”.

FAKE NEWS DAHULUK

Difisil oinsá knaar ne’ebé Amu-Papa entrega ba operadór sira komunikasaun nian? Difisil liu, no nia rasik rekoñese: “Fake news dalabarak sai virál, katak habelar ho modu lais no difisil atu kontrola, la’ós tanba lójika partilla nian ne’ebé karakteriza social media sira, maibé tanba faxíniu ne’ebé nia iha ba ema ninia kaan bosu-laek, ne’ebé fasil atu halakan iha ema”. Hodi define “louvavel insiativa edukativa sira ne’ebé permiti aprende oinsá lee no avalia kontestu komunikativu” nune’e mós “inisiativa institusionál no jurídika sira: Amu-Papa estimula atu hakat liu no identifika xave leitura nian atu prevene no identifika mekanizmu sira dezinformasaun nian:

Nia define “lójika samea nian”, ida-ne’ebé “sai autór ‘fake news dahuluk’ (kf. Gen 3,1-15), hodi lori konsekuénsia trájika sira salan nian, konkretiza ikusmai ho fratrísidu [oho alin/maun rasik] (kf. Gen 4) no iha forma sura-lek hahalok aat sira-nian kontra Maromak, maluk, sosiedade no kriasaun”. Estratejia husi “bosok-teen ninia aman ne’ebé matenek ida-ne’e” (Jo 8,44) mak mimeze (uza máskara), babeur ida-ne’ebé hakdasak no perigoza halo nia dalan iha ema nia fuan ho argumentasaun falsa no fó ksolok”. Iha “virus falsidade” nia oin, Amu-Papa dehan katak “antídotu radikál liu: mak husik atu “lia-loos purifika” an rasik.

VERIFIKA NO FACT CHECKING

Implikasaun sira ba mundu jornalizmu nian importante tebes, no nesesidade atu haka’as an ho konviksaun boot ba beibeik atu halo servisu fact checking nian, análize dadus sira no verifika fonte sira mak buat ida ne’ebé labele husik. Hodi hateke ho matan krítiku social network sira ne’ebé ohin loron ukun ajenda loroloron nian no orientata opiniaun plika. Hodi hein atu Instituisaun polítika sira konege finalmente tur iha meza ida ho patraun sira (dijitál) mundu nian atu limita fenómenu ida-ne’e.

Riccardo Benotti