Dezafiu sira mai husi kontestu ne’ebé interpela ita-nia “sai ho foin-sa’e sira, uma ne’ebé evanjeliza”

Dezafiu sira mai husi kontestu ne’ebé interpela ita-nia “sai ho foin-sa’e sira, uma ne’ebé evanjeliza”
Kapítulu Inspetoriál FMA TIN (27Outubru – 1 Novembru 2013)

Dili –  Estudu no aprofundimentu tema Kapítulu Jerál  XXIII kona-ba “Sai ho foin-sa’e sira, uma ne’ebé evanjeliza”, mak okaziaun priviléjiu nian ba formasaun permanente FMA no komunidade edukativa ida-idak nian, “bolun ida atu avalia ita-nia modu oinsá moris karizma, atu halo identidade FMA sai nabilan liután” iha kontestu ohin nian, iha Timór no Indonesia. Tinan ne’e partikulár  liután tanba FMA sira selebra tinan 25 prezensa nian.

Atitude dixernimentu no atensaun nian, silénsiu, orasaun, raronak no partilla, sai kondisaun atu irmán sira reflete kona-ba “Sá loos dezafiu sira iha kontestu ohin” no “Fundamentu ne’ebé ita-nia Uma harii bá” horisehik no ohin dadeer. Iha tempu loraik ohin nian irmán sira haree sá de’it prosesu sira ativa iha Inspetoria hodi lori mudansa hodi estuda orientasaun rua Kapítulu Jerál XXII kona-ba Konstituisaun no Pobreza.

Kona-ba leitura realidade nian irmán sira identifika núkleu jeradór sira ne’ebé doko ema nia fiar, Kreda, Família, Edukasaun no Foin-sa’e sira. Porezemplu, iha Timór no Indonesia ema iha sentidu relijiozidade maka’as, maibé ita haree ignoransia iha fiar sarani eh la iha koñesimentu kle’an kona-ba Maromak hodi moris ho konviksaun sira nia fiar sarani. Ita haree katak bainhira abut sarani la metin ema buka maromak alternativu no moris iha superfisialidade; aleinde ne’e fasil atu monu ba superstisaun no sinkretizmu no sai iska ba seita sira. Hateke ba realidade família nian, ita haree família naksobu, kuran iha ninia natureza nu’udar fatin atu aprende no hadomi moris,, atu eduka no tranzmite valór umanu no sarani. Se ita hateke ba problema juventude nian, ita konstata katak ho mobilizasaun no imigrasaun iha sidade no asesu meiu teknolójiku sira, foin-sa’e barak lakon pontu referénsia iha moris, hasoru problema ekonómiku, problema hela-fatin, uza liberdade la loos no hatudu dezinterese ba valór relijiozu no morál. Nune’e, foin-sa’e sira nia prezensa iha sidade sai oportunidade no dezafiu ba misaun FMA sira-nian atu loke matan ba sira-nia nesesidade no fó resposta adekuada.

Atu bele hatán ba problema sira-ne’e no seluk tan  ho paixaun da mihi animas nian, irmán sira avalia kona-ba fundamentu sira-nia moris nian. Maromak mak ita-nia fatuk-inan atu harii ita-nia uma no fundadór sira haraik mai ita karizma ida ne’ebé lori ita atu serví foin-sa’e sira kiak no abandonadu, iha kontestu ita horik bá hamutuk ho Kreda lokál.

Servisu Kapítulu sei remata iha loron 1 Novembru ho solenidade santu sira-nian.