Maria Domenica Mazzarello: Edukadora ida nia “encanto”

Maria Domenica Mazzarello: Edukadora ida nia “encanto”

Maria Domenica Mazzarello (1837-1881), ne’ebé ho Don Bosco funda Institutu “Filhas de Maria Auxiliadora” (FMA), mak figura ida simples no rika iha faxíniu ka enkantu. Oan-feto rai ida nian, Monferrati, rai matak no ho foho sira, moris no sai boot iha Mornese, aldeia ki’ik ida iha provínsia Alessandira nian. Hodi serbisu nu’udar to’os-na’in iha kampu no iha to’os-uvas, nia aprende atu rona natureza no respeita ritmu sira, no hodi tama iha eskola natureza nian, nia komprende natureza nia segredu sira, hafoin integra iha área edukativa hodi sai mestra ida ba nia alin ki’ik sira no pontu referénsia ba ninia famílai boot.

Maria Domenica – ninia biógrafu sira afirma – mak feto-raan ida ne’ebé hatene dada menina sira hanesan íman ka magnet dada besi. Ninia faxíniu ka atrasaun naturál no espontáneu mai husi ninia personalidade rika: intelijente no pronta, halimar-dór no haksolok, laran-luak no sinsera. Hamutuk ho ne’e, nia iha vida espirituál kle’an no auténtika, simu husi nia inan-aman no hafoin halo sai tasak pesoalmente tan inan-aman sira no ninia diretór espirituál, Padre Domenico Pestarino nia gia ka matadalan.

Sei tinan 15 de’it nia sai ona membru Asosiasaun “Filhas da Imaculada”, funda husi mestra aldeia nian, Angela Maccagno no hetan diresaun espirituál husi teólogu Giuseppe Frassinetti husi Genova no, iha grupu ne’e nia laran nia hala’o misaun ne’ebé atrai liu nia: formasaun foin-sa’e sira aldeia nian. Maria hatene manán sira-nia konfiansa lahodi obriga sira, partisipa iha sira-nia jogu, fahe sira-nia esperiénsia loroloron nian, hodi fó entuziazmu ba sira iha moris sarani.

Bainhira nia tinan 20, moras tifu halo nia troka nia moris basá, lakon tiha nia forsa sira, nia labele tan ona serbisu iha to’os. Moras ne’e obriga nia atu hanoin ninia futuru ho modu oinseluk. Hodi la lakon entuziazmu, hamutuk ho ninia belun Petronilla Mazzarello, Maria funda ofisina ida suku-roupa nian ba menina sira Mornese nian, hodi nune’e kontinua realiza ninia mehi atu promove no eduka feto-raan sira.

Maski nia la koñese Don Bosco, nia realiza ho kriatividade estraordinária atividade ida hanesan ho projetu ne’ebé Don Bosco hala’o daudaun iha Torino iha rejiaun Valdocco nian. Iha-ne’ebá nia funda oratóriu ida iha ne’ebé iha mós ofisina sira, eskola, koléjiu ida no orfanatu ida. Finalidade ne’ebé dudu sira na’in rua maka, defaktu, kontribui ba juventude kiak no abandonada nia edukasaun hodi fó hikas ba sira dignidade Maromak nia oan nian, liuhusi, instrusaun, formasaun profisionál, esdukasaun umana no kristán. Ho insiativa sira-ne’e, sira tau sira an iha kreda no iha sosiedade iha fileira mane no feto boot sira seluk ne’ebé iha tinan sira ‘800 nian halo hilin preventividade nian nu’udar estratéjia edukativa efikás ho objetivu atu hafoun sosiedade.

Bainhira iha 1872 Don Bosco funda Institutu “Filhas de Maria Auxiliadora”, Maria Mazzarello mak fatuk dahuluk, hodi tama ho intelijénsia no kriatividade iha Don Bosco nia proposta no tradús iha estilu karakterístiku no orijinál. Defaktu, ho FMA  dahuluk sira seluk, nia hamosu “espíritu edukativu” ida hanaran “espíritu Mornese” nian, atu dehan modalidade típika ida atu moris karizma salezianu iha femininu.

Karakterístika sira ne’ebé marka ninia figura feto nian, edukadora no formadora relijioza edukadora sira-nian simples, hanesan mós ho ninia figura feto nian, maibé tempu hanesan kompleksu, tanba Maria Domenica mak feto ida ne’ebé la kontente ho buat ne’ebé medíokre no, hanesan Don Bosco, nia hakarak atu halo “buat di’ak” didi’ak, atu ba feto-raan sira tenke propoin ideál moris sarani nakonu no moris iha ksolok.

Maski nia ezije maka’as husi nia an rasik no husi ema seluk, nia iha kapasidade atu simu no valoriza ema ida-idak ninia kontributu, hodi tau iha sentru komunidade nian, liuliu Irmán no foin-sa’e feto sira ne’ebé presiza liu, hodi tau matan ba sira ho delikadeza no atensaun inan ida nian, hodi enkoraja sira no iha nafatin kompaixaun, maibé mdudu sira atu evita oin rua-rua, laran-makerek no falsidade.

Nia soi arte governu nian, katak, kapasidade atu favorese iha komunidade konsensu kona-ba finalidade, konverjénsia intervensaun sira-nian, uniaun kbiit sira-nian atu to’o ba feto-raan sira nia salvasaun. Nia tau iha sentru komunidade nian, hanesan Don Bosco, domin ba Maromak, fundamentu no meta ba asaun edukativa tomak.

Husi ninia an rasik no husi ninia mensajen, ohin loron mós sei naksira faxíniu eh atrasaun partikulár ida tanba nia fó hanoin mai ita kona-ba edukasaun nia folin boot no beleza, asaun umana ida nobre liu no nesesária; nia enkoraja sira atu hafoun hikas paixaun eh laran-manas ba foin-sa’e sira no sira-nia kreximentu integrál, hodi supera difikuldade no frakasu sira; nia fó hanoin mai ita katak edukasaun mak obra ida ne’ebé rekere pasiénsia, kapasidade atu hateke dook no luan, partilla ida iha haraik-an no fiar iha rekursu sira no, liuliu, paixaun ba Maromak no paixaun ba ema!