Sai ho foin-sa’e sira, uma ne’ebé evanjeliza. Kapítulu Provinsiál FMA Timór-Indonesia

Sai ho foin-sa’e sira, uma ne’ebé evanjeliza. Kapítulu Provinsiál FMA Timór-Indonesia

Dili – Irmán FMA Timór-Indonesia hamutuk na’in 34 ohin halibur malu iha Dili atu halo sira-nia kapítulu provinsiál. “Kapítulu inspetoriál mak asembleia reprezentativa irmán sira hotu provinsia nian. Orgaun reflesaun, revizaun no programasaun nian iha komunidade inspetoriál nia laran, no meiu atu favorese ita nia koñese malu, hametin unidade no sentidu halo parte ba Institutu. Nia objetivu mak estuda argumentu sira ne’ebé kapítulu jerál propoen no atu hili delegada ba Kapítulu jerál no ninia suplente. Bele mós konsidera problema sira ne’ebé husu inspetoria nia atensaun” (Konst. FMA 156).

Tema ne’ebé propoin husi Institutu mak “Sai ho foin-sa’e sira, uma ne’ebé evanjeliza”. Iha pista sira ne’ebé Institutu haruka husu atu reflete kona-ba pontu sira hanesan: Dezafiu kontestu sosiukulturál no ekleziál; Uma harii iha Fatuk leten; Uma ne’ebé husik atu evanjeliza an rasik no; Uma ne’ebé evanjeliza. Kapítulu jerál mós husu atu aprezenta prosesu mudansa nian ne’ebé orientasaun rua kona-ba hakle’an Konstituisaun no pobreza hamosu iha komunidade sira. Íkone ne’ebé akompaña reflesaun kapítulu inspetoriál mak Maria ne’ebé ba vizita, no liafuan Evanjellu ne’ebé gia mak “simu Maria iha nia uma”, hanesan Maria simu Jezús iha nia uma no lori ba fahe ba ninia maluk, nune’e Maria Ausiliadora nia oan-feto sira hakarak banati tuir nia.

Iha abertura ohin, irmán Paola Battagliola fahe reflesaun kona-ba liafuan tolu ne’ebé Papa Francisco uza atu komenta durante omilia iha loron 12 Maiu 2013 iha ninia vizita ba “Casa dell’Accoglienza Dono di Maria”. Liafuan tolu ne’e mak “uma, don no Maria”.

Tuir Papa Francisco, uma katak “fatin sasimun nian, horik-fatin ida, ambiente umanu iha ne’ebé ema sente di’ak, hetan nia an rasik, sente [..] uma reprezenta rikusoin umana folin liu, enkontru nian, relasaun nian entre ema sira […] fatin desizivu iha moris, iha ne’ebé moris bele buras”, tulun atu buras iha sasimun, atensaun no fraternidade.

Liafuan don mak kualifika uma sai “uma ne’ebé fó akollimentu, apoiu materiál no espirituál ba ema”. Nia dehan tan hodi sai don uma sai “tranparénsia Maromak nia karidade”.

Karakterístika seluk ne’ebé kualifika uma mak sai “don ida Maria nian, Maria mak ezemplu no estímulu atu moris karidade, hahú husi Maromak nia domin, Maromak nia karidade […]. Maria lori ita ba Jezús no hanorin ita oinsá bá to’o Jezús”.

Irmán Paola mós konvida irmán kapitulár sira atu halo reflesaun kona-ba resposta sira husi komunidade hodi buka núkleu jeradór ba problema sira, fukun ne’ebé hamosu dezafiu, situasaun eh difikuldade sira no interrogasaun sira.

Hafoin han-kalan remata irmán sira halo velada ida orasaun nian ho adorasaun atu husik Maromak gia iha eventu importante ne’e, hodi konfronta an ho ninia Liafuan no ninia prezensa moris nian iha Eukaristia.