“Família Saleziana, família mariana ida”

“Família Saleziana, família mariana ida”
Selebra tinan 25 ho Família Saleziana

 

Venilale – Ohin, 5 Outubru mak loron selebrasaun tinan 25 prezensa FMA iha Timór ho Família Saleziana. Oráriu ba selebrasaun hahú ho haree espozisaun, hafoin konferénsia, Eukaristia, han meiudia no haree muzikál.

 

Konferénsia hato’o husi irmán Piera, ho tema “Família Saleziana, família mariana ida”.

Tuirmai ne’e parte ida ninia konferénsia nian:

Família Saleziana mak Família mariana ida (Karta identidade jkarizmátika).

Maria mak prezensa konstante iha Don Bosco nia vida no obra no referénsia espesiál ba Maria marka ho modu kle’an identidade karizmátika no espirituál grupu oioin Família nian.

Grupu sira Família Saleziana nian venera Maria Ausiliadora nu’udar sira-nia Patrona prinsipál no balun evidensia nia prezensa ho títulu oioin, atu subliña aspetu partikulár apostoladu rasik nian.

Maria la’ós de’it objetu venerasaun no kultu nian maibé pertense ba ita-nia identidade karizmátika. Hateten Família Saleziana katak hanoin ba Nia ne’ebé Inan, inspiradora, gia no prezensa ativa iha istória grupu ida-idak nian. Laiha família lahó inan ida!

1. Ho Maria iha uma

Iha karta identidade Família Saleziana nian iha parágrafu ida (n. 11) ho títulu signifikativu liu: Ho Maria iha uma.

Espresaun ne’e fó hanoin pasajen Evanjellu João nian bainhira Jezús husi krús saran Maria  ba João no entrega ita ba Maria, nia Inan (kf Jo 19, 26-27). Iha Jezús nia liafuan ba Maria no ba dixípulu João ita haree evidensia prezensa no knaar formativu Maria nian iha Kreda no ba Kreda: “Na’i-Feto, ne’e mak ó-nia oan!” No ba João: “Ne’e mak ó-nia Inan!” (Jo 19, 27).

Maternidade foun Maria nian ida-ne’e mak “rezultadu husi domin foun ne’ebé sai tasak iha krús hun” (Redemptoris Mater 23).

Epizódiu daruak konklui nune’e: “No husi oras ne’e eskolante lori Maria ho naié” (Jo 19,27). No João simu Maria “entre nia sasán rasik”, katak introdús nia iha ninia moris íntimu liu.

Maria konfia nia an ba nia no João konfia nia an ho fuan oan nian ba Maria ne’ebé fó hanoin ba nia kona-ba buat hotu Jezús dehan no halo.

Ne’e mak entrega an resíproku, ne’ebé kontinua ohin ih Kreda tanba ema ida-idak sai buras tuir maturidade Kristu nian.

«Espresaun “accepit eam in sua” [lori ho nia] nakonu ho signifikadu: indika João nia desizaun atu halo Maria partisipa iha nia moris rasik, nune’e esperimenta katak ema ne’ebé loke fuan ba Maria, iha realidade Maria mak simu nia no halo nia sai Ninian. Lema ne’ebé marak Papa João Paulo II nia pontifikadu, Totus tuus, sintetiza di’ak esperiénsia espirituál no místika ida-ne’e, vida ida orienta ho modu kompletu ba Kristu liuhusi Maria: “ad Iesum per Mariam“».

Ita mós nu’udar Família Saleziana simu Maria iha ita-nia moris, iha ita-nia komunidade edukativa sira no koko ninia prezensa moris. Ne’e mak “don ida grasa nian” prezensa Maria nian iha Kreda, iha Institutu relijiozu marianu oioin no ho modu espesiál iha ita-nia misaun saleziana. Ita mak loos duni “tMaria nian tomak”! Nia simu ita nu’udar oan-feto no oan-mane Lei no halo ita sai tasak nu’udar ema sarani, nu’udar ema konsagrada eh leigu empeñadu, nu’udar edukadór no edukadora sira. Nia, nu’udar Tulun, inspira no tahan ita-nia laran-manas apostóliku iha ita-nia dedikasaun ba misaun.

Nu’udar Inan, nia simu bolun atu eduka, atu halo sai nabilan nia oan-feto no mane ida-idak nia identidade kle’an ne’ebé Aman komunika, iha Kristu, liuhusi Espíritu Santu.

Ho ninia maternidade edukativa nia kontribui atu forma iha ida-idak Kristunia ilas (kf Gal 4,19) ne’ebé marka iha ema hotu husi kedas kriasaun.

Nu’udar inan no mestra, Virjen Maria inspira ita estilu ida moris sarani no relijioza kontemporánea ho ita-nia tempu no tulun ita atu hetan lurón ne’ebé adekuadu liu atu sai sinál no espresaun Maromak nia domin preveniente ba foin-sa’e feto no mane sira.

Nune’e mak nia halo Don Bosco no nune’e mak nia kontinua halo ho ita. Nia kaer ita-nia liman no indika mai ita kampu iha-ne’e ita tenke serbisu bá. Maibé iha misaun ida-ne’e nia la husik ita mesak, bele dehan katak nia serbisu ho ita! No dala barak nia intervein ho modu estraordinariu, to’o halo Don Bosco hateten: «Ita devedór Mari anian iha buat hotu» no «no ita-nia obra boot hotu iha inísiu no remata iha loron Imakulada nian».

2. Família ida ne’ebé Maria Imakulada no Ausiliadora mak gia

Imi hatene katak iha kakuluk Bazílika Maria Ausiliadora iha Torino iha estátua furak Imakulada nian. Iha liur Don Bosco hakarak koloka Imakulada no iha laran Maria Ausiliadora.

Obra saleziana hahú ho modu ofisiál iha festa Maria Imakulada nian iha 1841 no ba Don Bosco festa ne’e folin liu. Ita hanoin katak nia, hamutuk ho foin-sa’e sira iha Valdocco, moris ho entuziazmu klima ekleziál ne’ebé presede no akompaña proklamasaun dogma Imakulada nian (1854) no ikusmai haree aparisaun iha Lourdes (1858). Nune’e, Oratóriu sai buras iha Maria iMakulada nia roman ne’ebé hamosu iha foin-sa’e sira empeñu boot ida santidade nian. Natón de’it atuhanoin ba Domenico Savio no iha Mornese ba Maria Mazzarello no foin-sa’e dahuluk sira Asosiasaun “Filhas de Imaculada”.

Iha-ne’ iha elementu fundamentál ida “sistema preventivu” nian: Imakulada la’ós de’it sinál pureza no santidade nian, maibé obra-prima pedagojia preveniente Maromak nian. Tanba nia tenke sai Maromak nia Inan, Ni ahalo Maria sai santa no sala-laek husi kedas nia sei iha knotak. Iha nia konsentra plenitude hotu gratuidade Maromak nia domin nian no plenitude resposta umana ba Maromak nia don.  Iha nia  ita kontempla Maromak nia grasa nia kmanek sira iha ema ne’ebé loke fuan ba nia ho dosilidade.

Ita-nia sistema edukativu karakteriza ho preventividade: ita hela iha labarik no foin-sa’e sira nia leet ho atensaun edukativa delikada. Ita hakarak atu buat aat la estraga sira, la halo aat ba sira-nia moris nia fafurak. Prevene katak intervein tempu loos, molok buat aat tau abut kle’an demais iha foin-sa’e sira nia moris.

Hanesan Maromak prevene ninia kriatura ida-idak ho nia domin boot, hanesan nema ida-idak nia kreximentu tanba ita hakarak jatak iha sira naksira iha ninia fafurak hotu Maromak nia ilas ne’ebé imprime iha sira husi kedas kriasaun.

Iha Maria Imakulada mak nabilan plenitude umanidade ne’ebé hetan salvasaun ne’ebé dada foin-sa’e sira no sai tulun ba edukadór sira iha sira-nia misaun.

Se ita tama iha Bazílika boot dedka ba Maria Ausiliadora iha Torino, it ahetan Maria Ausiliadora ho Apostólu sir ahale’u nia, nune’e nia mak Kreda nia Inan, Sarani sira nia Tulun, Liurai-Feto povu hotu nian.

Tanba sá mak Don Bosco dedika ninia Bazílika ba Ausiliadora se ba tinan barak iha Torino sira venera Maria Konsoladora no Maria Imakulada? Don Bosco rasik esplika: Presiza Maria Ausiliadora ba  tempu difisil sira. Loron ida nia hateten ba padre Cagliero: «Na’i-Feto hakarak atu ita fó onra ba nia ho títulu Auxilium Christianorum: tempu ohin nian triste loos tan ne’e ita presiza tebes Virjen Santissima atu tulun it akonserva no defende fiar sarani» (MB VII, 334).

Don Bosco haree difikuldade boot sira ne’ebé Kreda hetan hasoru mundu, difikuldade sira iha família, iha obra edukativa sira, iha ema sira rasik nia dalan fiar nian no ho modu partikulár foin-sa’e sira-nian. Tanba ne’e nia sente urjénsia atu entrega ninia foin-sa’e sira ba tulun kbiit-na’in no maternu. No ida-ne’e nia haree iha Ausilaidora.

Maria sai Maromak nia tulun iha nia Oan-Mane nia Inkarnasaun no iha mundu nia salvasaun, tulun no edukadora Jezús nian iha nia kreximentu umanu, tulun iha primeira komunidade no tulun Kreda nian iha tempu sira liubá no iha istória. Liutiha Asunsaun ba Lalehan, nia la husik mesak nia oan sira, maibé tau matan ba sira no gia sira atu sai siél ba beibeik ba Jezús.

Karizma salezianu hetan iha Maria, konsidera nu’udar Ausiliadora, ninia inspirasaun, ninia modelu.

* Don Bosco harii iha 1869 Assosiasaun devotu sira Maria Ausiliadora nian (ADMA), liga ho Santuáriu iha Torino, nu’udar sinál agrasesimentu nian ba Na’i-Feto nia prezensa materna iha niia obra sira. Ohin loron ADMA habelar iha Nasaun 50 ho besik asosiasaun 600 agrega ba bia ne’ebé hala’o obra iha komuñaun ho Kreda no ho grupu seluk Famílai Saleziana nian.

* Husi Maria Don Bosco simu inspirasaun atu funda Institutu FMA (1872) atu sai “monumentu moris ida” gratiduan nian ba Nia.

* Ba Maria Ausiliadora nia konfia Kooperadór Salezianu sira atu sira hetan iha Nia protesaun no tulun iha sira-nia empeñu apostóliku iha sosiedade no iha Kreda (1876);

Referénsia espesiál ba Maria «marka kle’an identidade karizmátika no espirituál gurpu oioin Família Saleziana nian ne’ebé mosu iha sékulu XX nia laran» (Karta identidade nian, n. 11). Grupu barak iha naran Maria Ausilaidora nain iha sira-nia denominasaun no esprime ninia prezensa ho títulu oioin atu subliña aspetu partikulár iha apostoladu rasik.

Maria hetan konsiderasaun la’ós de’it nu’udar Kreda nia Inan no Ausiliadora Sarani sira nian, maibé mós umanidade tomak nia Inan. Defaktu iha kolaboradór no kolaboradora barak Grupu oioin Famílai Saleziana nian husi relijiaun seluk mak iha devosaun sinseru ba Nia.

Don Bosco la hadomi de’it Maria Ausiliadora, maibé serbisu maka’as atu halo ema hadomi Nia. Eziste moruk ida entre Maria Ausiliadora no Família Saleziana: Maria tulun ninia Família ne’e no dezenvolve ninia obra sira, habiit santidade no sasin sarani. Husi sira-nia parte membru hotu no grupu oioin Famílai Saleziana nian habelar kultu ba Ausiliadora.

Don Bosco hakerek iha Bazílika Torino nia oin eskrita ida: “Ne’e mak ha’u-nia uma, husi ne’e ha’u-nia glória”. Ita hanoin bá katak Bazilika moris nian mak ita!”