Reflete kona-ba moris dixipuladu hodi prepara an ba Páskua

Reflete kona-ba moris dixipuladu hodi prepara an ba Páskua

Venilale – Preparasaun ba festa boot Páskua: paixaun, mate, resureisaun Na’i Jezús nian mak sentru fiar sarani nian. Atu festa ne’e lori ninia frutu sira, Kreda oferese tempu oportunu hanesan Kuarezma, Semana Santa no Tríduu Paskál. Atu selebra di’ak festa ne’e mak estudante no profesór/a sira ohin, 26 Marsu, prepara an ho retiru loron ida, prega husi Pe. Matias Pinto SDB. Tema retiru nian mak “dixipuladu” hanesan haktuir iha Evanjellu João 1, 35-51, hodi nune’e, la’o mós ho tema Sínodu foin-sa’e sira-nian kona-ba “fiar, dixernimentu no akompañamentu vokasionál”.

Pe. Matias hahú hodi hato’o atitude sira ne’ebé presiza durante retiru ida, no husu ba alunu/a sira, hodi kompara ho ai-kanoik kari fini nian, sá loos tipu sira-nia fuan: fatuk laran, ai-tarak laran, tipu dalan nian ka rai-bokur. Hafoin, nia halo komparasaun dixipuladu iha evanjellu sinóptiku sira (Marcos, Mateus no Lucas) no iha evanjellu João nian. Iha Sinóptiku sira, Jezús mak bolu, iha João dixípulu sira mak bá buka Jezús. Buat ne’ebé hanesan iha Evanjellu sira mak elementu tolu dixipuladu nian: tempu, moris no Bíblia, katak,iha tempu ida ne’ebé ita hatene Maromak bolu ita, iha momentu ida ita-nia moris nian no atu haklaken ninia Liafuan. Ita hotu, hodi batizmu, simu bolun atu sai Jezús nia dixípulu, no  ida-ne’e prosesu ida hala’o hodi halo tuir Jezús nia liafuan: “mai no haree”. Jezús ohin, bolu mós foin-sa’e sira, atu “mai no haree”, atu koko moris ho Nia no sai Ninia apóstolu.

Momentu daruak retiru nian, Pe. Matias husu atu ida-idak reflete kona-ba oinsá sira moris sira-nia dixipuladu no saida mak Jezús husu atu halo iha tempu ida-ne’e atu moris didi’ak sira-nia dixipuladu, no hafoin “sharing” iha grupu asosiasaun nian. Sira barak hateten katak sira sei moris  atitude sira haraik-an, rona no obedese, loke-an, pasiénsia, laran-manas atu haklaken Liafuan no barani ko’alia lia-loos, hala’o knaar estudante ho di’ak. Estudante sira mós fahe katak, iha tempu retiru ida-ne’e Na’i husu atu sira transforma sira-nia moris atu sai di’ak liután, hakbesik sakramentu sira rekonsiliasaun no Eukaristia no hala’o asaun karidade.

Momentu datoluk retiru nian mak ezame konxiénsia no hakbesik sakramentu rekonsiliasaun no peniténisa. Estudante sira simu surat-tahan ida atu hakerek sira-nia salan no hafoin, depizde konfesa, sira sunu sira-nia surat-tahan ho kompromisu atu hahú moris foun. Aleinde padre Matias, iha mós Pe. Júlio Mota no Pe. José de Sá, ne’ebé mai tulun administra sakramentu ida-ne’e.

Momentu ikus retiru nian mak selebra Kristu nia mistériu paskál iha Santa Missa. Pe. Matias resalta ezemplu dixipuladu família Betánia nian: Maria, Marta no Lázaro. Sira ema riku ne’ebé ho sira-nia apoiu materiál no amizade sai Jezús nia eskolante no apóstolu. Sira-nia ezemplu tulun atu ita mós barani fó ita-nia an, hodi laiha intensaun seluk, hanesan Judas Iscariotes.

Molok remata Missa, Mestre Cipriano nu’udar vise-diretor ETV Madre Mazzarello nian agradese Pe. Matias no halo votus atu nia kontinua manas iha espíritu atu hala’o ninia vokasaun iha joven sira nia leet.