Aprezentasaun livru “Orientamenti per la gestioni dei beni”

Aprezentasaun livru “Orientamenti per la gestioni dei beni”

Sam Phran (Thailand) – Durante tempu “Verifica Treinnnale”, iha espasu mós ba aprezentasaun kona-ba buat foun ruma ne’ebé Institutu hala’o daudaun, atu hatán ba Kapítulu Jerál ninia apelu ba Madre Jerál no ninia Konsellu. Defaktu iha n.73 dehan: “Elabora liña gia ba ekonomia tuir orientasaun husi Santa Sé no iha diálogu ho Inspetoria”.

Ida-ne’e mak Ir Paola Battagliola halo, hodi sai porta-vós Ámbitu Administrasaun nian, ne’ebé prepara video ida, iha loraik 11 Fevereiru. Depoizde aprezentasaun iha mós dada-lia hamutuk ho Madre Yvonne ne’ebé akompaña momentu hotu Verifica nian.

Dokumentu “Orientamenti per la gestioni dei beni” tama iha “dokumentu própriu Institutu nian”. Iha roman Kreda no Karizma nian, dokumentu ne’e oferese prinsípiu no liña gia ba vitalidade misaun nian. No kritériu últimu mak nafatin “sentralidade ema nian”. Nune’e, Ir Paola konvida atu “simu nia ho fuan no paixaun da mihi animas”.

Tanba sá iha Orientasaun sira ne’e?

Tanba Igreja mak husu no husu mai ita, Iha períodu ida-ne’e sei sai dokumentu ida ne’ebé Kongregasaun ba Institutu Vida Konsagrada no Sosiedade Vida Apostólika elabora, maibé FMA sira-nian sai uluk ona, no Kongresasaun ida-ne’e, lidera husi Mons João Braz de Avis, haksolok atu haree katak ita iha ona.

Liafuan ida husi Don Bosco gia Ámbitu Administrasaun: “Buat di’ak ita tenke halo didi’ak”. Orientasaun sira-ne’e fó atu tanba importante halo didi’ak bua di’ak, halo ho modu korretu, Ir Paola komenta. No, “Don Bosco bainhira ko’alia ida-ne’e, nia refere ba parte ekonómika, katak parte jestaun nian, parte administrasaun nian, parte ne’ebé tau ita iha kontaktu ho osan, ho buka fundu, ho projetu sira dezenvolvimentu nian halo ho transparénsia no koerénsia ba ema kiak nia di’ak,”, Ir Paola esplika. “La’ós iha funsaun ba osan maibé osan ba misaun”.

Elementu daruak mak livru ne’e nia gráfika. Iha laran iha pájina tomak no pájina ne’ebé tama uitoan ba laran. Parte tama ne’e mak parte normativa sira, parte aplikasaun nian, parte konkretu sira. Pájina seluk mak interpretasaun, esplikasaun.

Parte konkreta ne’e vale ba Institutu tomak. Iha-ne’ebé kondisaun sira la favoravel tanba Estadu la rekoñese relasaun partikulár ida ho Igreja, nune’e Direitu Kanóniku nu’udar lei: “Obra hotu, instituisaun hotu, atividade hotu ne’ebé hakarak iha karizma salezianu FMA nian nu’udar identidade, tenke rekoñese buat ida-ne’e, se lae lakon identidade. Ita bele iha asosiasaun di’ak liu, universidade di’ak liu, eskola di’ak liu, maibé sei la iha identidade karizmátika”. Tanba ne’e, “importante rekupera dimensaun identidade ne’ebé dokumentu ne’e espresa ho di’ak… se lae sei la iha fekundidade!”, nia hatutan.

Ámbitu Administrasaun, oras-ne’e, enfrenta daudaun tema “emprendedorizmu”.  Mai ita FMA, “solidariedade mak fonte dahuluk tulun nian, maibé mós produtividade. Inspetoria barak iha ona esperiénsia produsaun nian. Ámbitu halo heta sondajen kona-ba ida-ne’e iha Institutu tomak, atu nune’e bele hahú ona partilla kona-ba “prátika di’ak” sira atu fahe ba institutu tomak, katak halo regra ruma eh fó kritériu ruma hodi tulun no dudu Inspetoria sira ne’ebé ladún barani, atu halo atividade produtiva. “Ida-ne’e hotu atu tulun ema kiak sira”.

Buat ida tan ne’ebé Ámbitu Administrasaun hala’o iha tinan ida-ne’e mak kursu ba “Ufficio dello Sviluppo” eh “Eskritóriu Dezenvolvimentu nian”, iha kontinente tolu” Europa Leste, Áfrika, Ázia no Amérika Latina. Inspetoria haatnulu mak simu ona formasuan ne’e, maibé dala ruma, tanba inspetoria la iha “mentalidade projetuál”, iha distánsia fulan lima ruma de’it ema lima ne’ebé tuir kursu ne’e, Inspetora fó fali knaar seluk, Ir Paola informa. Presiza haree didi’ak buat ida-ne’e!

Elementu ida Madre Jerál salienta iha ninia intervensaun mak “patrimóniu estavel”: “Buat foun ida iha dokumentu mak patrimóniu estavel. Kreda husu ba Kongregasaun atu define liuliu imovel sira no labele faan no labele prende se karik Institutu iha tusan. Iha Inspetoria sira la’ós de’it ekónoma, maibé inspetora no ninia konselleira siratenke define patrimóniu estavel ne’e. Nia sai ‘soin Kreda nian’ no se ita faan kuantidade totál ida ita tenke husu lisensa husu Kreda. Nune’e, atensaun ba formasaun ekónoma nian kona-ba jestaun no administrasaun sira… labele husik de’it ba konsultór leigu/a sira. Institutu fraku iha formasaun ba admnistrasaun no jestaun, no Inspetoria tenke haree se iha Irmán ho don ba responsabilidade ida-ne’e. Ohin, ezijénsia sira boot no kompleksa liu. Ne’e tama iha projetualidade”.

Hafoin kona-ba “Ufficio dello Sviluppo” no “Plataforma Kolaboradora”, Madre Yvonne dehan: “Eskritóriu dezenvolvimentu nian mak nesesidade ida, tanba ita-nia Inspetoria barak moris ho projetu. La nesesáriu ekónoma inspetoriál mak jere, nune’e mós “plataforma kolaboradora ba dadu sira”. Irmán ida ne’ebé hatene komputadór no bele simu knaar ne’e no serbisu hamutuk ho ekónoma inspetoriál. Plataforma mak meiu ida atu iha vizaun no koñesimentu no komunikasaun kona-ba insitutu no fó informasaun ba sira ne’ebé husu informasaun. Ita multinasionál ida nune’e kompleksu liiu. Ir Marie Gannon iha responsabilidade ba jestaun plataforma kolaboradora ne’e, ne’ebé iha hela konstrusaun progresiva”.

Kona-ba pergunta “Reprezentante legál”, Madre Jerál esplika katak “nia mak reprezenta iha lei nia oin ente jurídika ne’e, ita-nia Institutu ne’e. Nia mak responde iha lei nia oin. Tuir nasaun sira bele iha ema oioin reprezentante sira. Jeralmente la’ós Inspetora, nu’udar Superiora Maiór. Ezemplu, Ir Giulianna Pisano mak hatán iha efeitu iha estadu italianu nia oin buat hotu ne’ebé kona-ba Institutu”.