Reitór-Mor hameno FMA sira fraternidade auténtika no sai monumentu moris gratidaun nian ba Na’i-Feto

Reitór-Mor hameno FMA sira fraternidade auténtika no sai monumentu moris gratidaun nian ba Na’i-Feto

Venilale – Ksolok boot ba FMA (Filhas de Maria Auxiliadora) atu iha oras ida hamutuk ho Don Bosco nia susesór, Pe. Ángel Fernández Artime iha loron “Aprezentasaun Na’i nian” iha Venilale.

Depoizde enkontru no selebrasaun ho ADMA (Asosiasaun Maria Auxiliadora nian) iha Fatumaka, nia hakat to’o iha Venilale, nu’udar Mornese ki’ik iha-ne’ebé hahú Kongregasaun FMA iha 1988. Komunidade rua prezente iha Venilale, komunidade Maria Auxiliadora ho obra orfanatu no aspirantadu no komunidade Madre Mazzarello ho obra prinsipál Eskola profisionál, aleinde klínika no seluk tan mak uma-na’in ba enkontru ne’e. FMA sira husi komunidade ualu seluk mai halibur atu simu lia-menon no sujestaun sira husi Reitór-Mor, Aman Família Saleziana nian.

Depoizde ho knananuk no dansa “Seja Bemvindo”, hotu-hotu bá iha kapela komunidade Madre Mazzarello nian atu halo orasaun hamutuk hodi agradese Maromak ba karizma salezianu no prezensa Reitór-Mor nian. Hafoin Ir Alma Castagna, provinsiál FMA TIN (Timor-Indonesia), aprezenta uitoan realidade, liuliu númeru ruma ba Reitór-Mór, nune’e nia bele mós fó hanoin no sujestaun ruma ba FMA nia misaun iha Timor no Indonesia.

Hatán ba ne’e, Reitór-Mor hateten kedas katak “Númeru sira, númeru sira la iha moris maibé bele hatudu moris. Hodi haree oinsá hahú iha-ne’e no oinsá Institutu agora, bele dehan katak, Maromak kontinua fó bensan ba Institutu ne’e”. Nune’e, nia dehan ba FMA sira buat ne’ebé nia hateten ba SDB sira: “Ita tenke servisu hanesan iha tempu difisil laran, basán seguramente sei mosu tempu difisil liután”. Ezemplu atu ilustra tempu difisil mak tuir Amu Ángel, “iha parte ruma mundu nian, vokasaun sira mai dere ita-nia odamatan, enkuantu iha parte seluk mundu nian, inklui iha Ázia difisil liu mai ita hotu”  hanesan Korea, Japaun, Myanmar, nasaun sira ne’e la’ós fasil no riku hanesan iha ne’e.

Ho ne’e nia husu atu “iha-ne’ebé Na’i haraik bensan maka’as tanba mós iha sensibilidade iha povu, ita tenke halo dixernimentu di’ak no akompañamentu boot ba foin-sa’e feto no mane sira, no halo proposta ba sira hanesan iha tempu difisil liu”. Maibé, Amu Ángel subliña katak iha ita-nia moris la’ós de’it halo servisu sosiál, maski importante: “Buat ne’ebé importante liu mak fó sasin kona-ba ita-nia konsagrasaun ita-nia hilin moris nian, fó sasin iha modu moris nian, fó sasin kona-ba Maromak… fó sasin kona-ba ksolok sai Filha de Maria Auxiliadora hanesan akontese iha Mornese, iha-ne’ebé ho Madre Mazzarello Irmán sira esprime iha pobreza mós, sira-nia hola-parte ba Maromak”.

Reitór-Mor fó razaun tanba sá nia dehan ida-ne’e: “Tanba krize boot vida relijioza iha mundu mak loos duni, ita la konsege dalabarak fó sasin kona-ba Maromak ho ita-nia moris”. Buat ne’ebé nia haree mak iha nasaun barak leigu sira espesialista liufali ita kona-ba ‘halo’. Maibé, haree ba realidade iha Timor-Indonesia, nia iha esperansa boot tanba karizma kontinua buras, no ne’e bensan ida Maromak nian.

Elementu seluk ne’ebé Reitór-Mor salienta mak “komuñaun iha ita-nia Família Saleziana”. Iha ninia vizita sira iha mundu hamutuk ho ninia sekretáriu, Pe. Horácio, hamutuk nasaun 70 ona, nia sempre hetan FMA sira iha sentidu boot hola-parte nian ba Família Saleziana. Ida-ne’e lia-loos, tanba tuir nia haree FMA sira rekoñese iha Reitór-Mor, Don Bosco nia saseluk no “sentru unidade nian”. Komuñaun ne’e nia haree forte liu ho Madre Yvonne, nafatin ho respeitu no liberdade maibé “komuñaun”.

Dezafiu  ne’ebé vida relijioza feto no mane sira hasoru no Reitór-Mor konvida atu FMA sira haree mak “fraternidade auténtika”. Nia dehan katak “foin-sa’e sira iha mundu tomak bele hili buat ne’ebé sira hakarak, bele halo buat ne’ebé sira hakarak. Nune’e, dalabarak ba sira Na’i nia bolun iha liafuan rua: sira gosta serví labarik sira no sira gosta moris fraternidade ida ne’ebé lahanesan ho vida kaben-na’in nian”. Oinsá bele atrai eh dada foin-sa’e sira? Reitór-Mor sujere atu serbisu atu ita-nia  fraternidade sai auténtika ne’ebé “la’ós iha halo maibé iha moris ho modu ida ne’ebé furak”.

Buat ida Amu Ángel haree no bolu atensaun mak dalaruma ema dehan katak “ami salezianu sira hakarak sai fundadór seluk ida no halo ninia sasán sira”. Nia hatutan: “Atensaun atu tau ha’u-nia projetu uluk liu ba ita-niaf raternidade”.

Atu remata, Reitór-Mor dehan katak nia harohan ba Na’i atu bensan ba FMA hotu no husu ba Na’i atu haraik ba imi prezente ksolok nian atu sai Flha de Maria Auxiliadora, monumentu moris agradesimentu nian ba Na’i-Feto.

Prezente iha enkontru ne’e, Amu-Bispu Virgílio, Amu Locatelli no mós señor Aleixo Ximenes no ninia família, nu’udar benfeitór dahuluk FMA sira nian, tanba sira mak uluk oferese uma ba FMA dahuluk sira molok sira-nia uma remata harii.