Fahe esperiénsia pastorál iha Papua New Guinea. Entrevista ho D. Francesco Panfilo SDB

Fahe esperiénsia pastorál iha Papua New Guinea. Entrevista ho D. Francesco Panfilo SDB

Arsebispu Francesco Panfilo SDB moris iha Schilpario-Vilminore, loron 23 Novembru 1942 iha família ida ho oan na’in 10, ne’ebé fó ba Kreda amlulik na’in haat: ida diosezanu no salezianu na’in tolu. Husi kedas nia formasaun nia hakarak sai misionáriu, no halo esperiénsia iha Filippinas. Ordena amlulik iha 27 Abríl 1974, nia kontinua nia misaun iha Filippinas ho knaar oioin to’o sai provinsiál husi tinan 1987-1993, ne’ebé iha tempu ne’ebá komprende Filippinas, Papua, Indonesia no Timor. Iha tinan 1997 nia simu knaar ba misaun saleziana iha Papua New Guinea nu’udar delegadu provinsiál. Iha loron 25 Juñu 2001 simu nomeasaun nu’udar bispu Alotau-Sideia nian, dioseze boot ho rai-ketan barak, maibé ho de’it populasaun 180.000. Iha 2008 nia sai prezidente Konferénsia episkopál PNG no rai-ketan sira Salomon nia. Iha 2010 sai arsebispu koadjutór Rabaul nian no iha Agostu 2011 nia sai arsebispu Rabaul nian.Husi loron 30 Juñu to’o 6 Jullu D. Panfilo prega retiru anuál ba irmán FMA grupu dahuluk iha Dili, nune’e oportunidade ida atu fahe ninia esperiénsia misionária liuliu iha PNG.

Bele aprezenta uitoan ita-nia dioseze no oinsá hala’o inisiativa Tinan Fiar nian

Kreda Katólika iha Papua sei foin-sa’e liu, hahú iha Rabaul tinan 130 liubá, maibé iha parte seluk Kreda to’o iha Papua tinan 50, 60 no 70 liubá. Ami sei iha hela etapa “implantatio ecclesiae”, kuda/harii Kreda. Maski nune’e PNG mak nasaun sarani ida. Iha preámbulu ba Konstituisaun la nomeia de’it valór sarani sira maibé deklara katak PNG mak nasaun sarani ida no temi Jezús Kristu ho modu esplísitu. Katóliku sira 30% no seluseluk mak Adventista sira, Metodista, Anglikanu sira, nst. Maski nune’e, iha konkretu presiza konsolida liután fiar. Tanba ne’e mak ami, bispu sira PNG nian simu ho ksolok Papa Bento XVI nia inisiativa atu selebra husi 11 Outubru 2012 to’o 24 Novembru 2013 Tinan Fiar nian. Tinan ne’e fó oportunidade ba ami bispu sira atu insiste ho sarani sira atu koñese no sai familiár ho instrumentu rua: ida Bíblia no ida fali Katesizmu Kreda Katólika nian. Iha ha’u-nia dioseze, hahú kedas.Tinan kotuk ami remata tinan família nian atu selebra sentenáriu moris nian, beatu dahuluk dioseze Rabaul nian, Peter To Rot, katekista no aman família nian, ne’ebé japoneze sira oho iha tinan 1945 bainhira sira okupa Papua Nova Guinea. To Rot sai mártir ida fiar sarani nian ne’ebé defende matrimóniu sarani. Selebrasaun sentenáriu moris husi 7 Jullu 2011 to’o 30 Dezembru 2012, durante fulan 18 sai tempu ba renovasaun família nian. Ho selebrasaun ida-ne’e naturál liu atu tama iha Tinan Fiar nian,  ho programa “koñese fiar, rai fiar, moris fiar no fahe fiar” (“to know the faith, to keep the faith, to live the fatih and share the faith”).

 

Karik nu’udar Kreda foin-sa’e, moris iha tempu informasaun nian, la iha difikuldade ba inkulturasaun hodi tuir didi’ak liña sira Kreda nian…

Lae…iha ne’ebá mós iha problema inkulturasaun fiar nian, tanba iha ne’ebá mós, hanesan karik akontese iha Timor-Leste, moris iha influénsia espíritu nian, populasaun lokál hotu animista (fiar iha espíritu sira). Baibain animista sira fasil atu hakohak Evanjellu. Maski nune’e valór ruma animizmu nian hodi fiar iha espíritu aat maka’as liu iha PNG, nune’e mosu problema feitiseiria nian (witchcraft) ka matan-dook nian ne’ebé presiza supera ho fiar kle’an no maka’as liután, koñesimentu kle’an no moris liután kona-ba Jezús. Iha aspetu barak kultura nian ne’ebé presiza kristianiza no batiza (presiza hatama purifika ho valór sarani).

 

Ami iha Timor-Leste iha mós problema seita sira-nian…no se iha problema hanesan bele fahe oinsá imi hasoru problema ne’e.

Iha PNG mós seita sira tama hanesan massa (lubun boot ho grupu oioin) no Kreda Katólika lakon nia adeptu ruma maibé sira ne’ebé lakon liu mak Metodista sira eh grupu ‘United Church’ nian. Problema ne’e sai ami-nia atensaun iha Janeiru 2013 durante  Asembleia Diosezana. Ami husu atu komisaun evanjelizasaun no katekeze organiza atu iha parókia ida-idak bele iha grupu ida katóliku nian ne’ebé iha preparasaun dia’k atu buka hakbesik sira ne’ebé husik ona Kreda, sira ne’ebé la pratika fiar, no tanba motivu oioin hadook an husi Kreda no ikusmai sira karik tanba la simu buat ne’ebé sira hein no moe atu fila ka la hatene oinsá filafali. Ha’u konxiente katak ho grupu ne’e oras-ne’e lori fuan.

 

Dezafiu seluk mak globalizasaun no valór sarani sira la sai valór referénsia nian…

Globalizasaun tama mós iha PNG no influénsia maka’as nasaun ne’e ho laisizmu no hamenus prátika iha fiar. Meiu sira komunikasaun sosiál, mobile phone, smartphone, internet tama mós iha aldeia sira ne’ebé eletrisidade laiha… Tuir ha’u-nia hanoin ita mak tenke kontinua evanjeliza. Buat ne’ebé ha’u dehan ona ba salezianu no saleziana sira ha’u dehan mós iha Rabaul. Ita iha labarik foin-sa’e barak iha ita-nia liman ba loron lima-neen iha semana ida nia laran. Ne’e vantajen ida ba ita, sira mai ita nia uma. Ita-nia knaar lori mensajen Liafoun Di’ak ba sira. Se ita la halo ita labele fó salan ba sira.


Oinsá ema sira iha polítika?

Tinan kotuk iha eleisaun iha PNG ba Governu foun. Ha’u hakerek surat pastorál ida ba sarani sira la’ós kona-ba vota sé, maibé oinsá vota. Ha’u dehan ba sarani sira bainhira vota ema ida uluknanai tenke haree sé ema ne’e hatudu moris ho valór no ezemplu di’ak no la iha fama kona-ba korrupsaun. Hafoin, presiza haree sá mak sira hatán ba pergunta ruma hanesan: sá mak sira hanoin kona-ba moris/vida, família, edukasaun, saude…durante kampaña husu sira se sira afavór ba divórsiu, ba abortu, ba kazamentu omoseksuál… Infelizmente iha PNG, no ha’u hanoin akontese daudaun iha Timor-Leste, barak mak tama polítika atu halo osan. Sira ne’ebé tama governu buat ulukliu sira halo mak harii uma iha Caimes, iha Townsville, iha sidade boot sira Australia nian. Ba imi Darwin-Australia, Denpasar-Indonesia… Ha’u rona katak iha fulan Agostu ne’e sei iha aviaun diretu husi Port Moresby ba Denpasar. Karik ba polítiku sira fasil liu atu sosa uma iha Denpasar duké iha Australia no sira sei mai iha ne’e…no la’ós de’it ne’e. Tama ona polítika, hanesan ha’u hateten iha ha’u-nia konferénsia ida, sira tenke iha feto rua ka liu nu’udar “status symbol”. Kreda ko’alia maibé to’o iha ne’ebé mak boot polítika nian rona? Ezemplu ida, Kreda inaugura obra ida hanesan klínika ka eskola… sira hahii ita to’o lalehan, no to’o iha ne’ebá de’it…la’ós katak ita hein osan husi sira. Bainhira ita kritika hahalok ruma, sira la rona, la manas la malirin. Tinan kotuk mosu konflitu, Kreda buka lori dame maibé ami la konsege, tanba sira la rona no sira hotu sarani. Tinan ne’e Primeiru Ministru mai iha Konferénsia Episkopál tanba hakarak hasoru bispu sira, ami kontente, maibé depois ida-idak halo ninian.


Nune’e, maski Sínodu 2012 ko’alia kona-ba Evanjelizasaun Foun maibé Evanjelizasaun uluk liu mak tenke hala’o.

Iha sentidu ida presiza evanjelizasaun dahuluk. Maibé evanjelizasaun foun la’ós katak lori mensajen foun. Mensajen hanesan, Jezús Kristu. Evanjelizasaun foun ne’e ko’alia kona-ba laran-manas foun iha haklaken, meiu no modalidade foun, métodu foun, oinsá hakbesik foin-sa’e sira, família sira, ema sira.

 

Ita bá daudaun iha Tinan Fiar nia rohan. Ita haree iha duni rezultadu/fuan ruma husi Tinan Fiar ne’e ?

Iha duni rezultadu di’ak ruma, maibé Espíritu Santu de’it mak halo serbisu iha ema nia fuan. Ho Tinan Fiar nian ami husu atu iha preparasaun no formasaun di’ak liu ba Sakramentu sira. Iha surat pastorál ha’u husu ba sira ne’ebé prepara an ba sakramentu Krizma hatene didi’ak Kredu/Ha’u fiar… Iha ne’ebá iha lian barak (300 nune’e) pelumenus sira hatene didi’ak Kredu iha lian ida. Bele haree fuan ruma hanesan profesór nia empeñu no prezensa di’ak liután iha eskola katólika sira. Fila husi ne’e Dili ba PNG, ha’u sei hasoru mestre sira husi eskola katólika hotu iha katedrál, no ha’u nia mensajen ba sira mak remata didi’ak Tinan Fiar ne’e.

 

Oinsá kolaborasaun entre Konferénsia Episkopál no Konferénsia superiór/a sira Relijiozu sira nian?

Iha kolaborasaun di’ak entre bispu no relijiozu/a sira. Tinan-tinan, molok enkontru Konferénsia episkopál, iha enkontru ho konferénsia relijiozu/a sira-nian. Iha nia laran iha bispu rua ne’ebé halo parte, la’ós nu’udar relijiozu, maibé nu’udar bispu. No sira lori ba Konferénsia episkopál pedidu ka lia-menon husi relijiozu/a sira. Iha dioseze iha kongregasaun relijioza feminina tolu no relijioza 60 iha Rabaul; relijiozu mane sira iha salezianu sira, relijiozu misionáriu Jezús nia futar fuan, no relijiozu Christian Brothers/De Lasalle nian.

Arkidioseze Rabaul iha makhorik 240.000, iha-ne’ebé katóliku na’in 135.000, parókia 29, amlulik diosezanu 20, amlulik misionáriu 100, misionáriu leigu 20, relijiozu 140, semináriu interdiosezanu 2, eskola barak, no eskola agrotéknika salezianu sira-nian.

Tags: Kreda