Ázia nia futuru iha sira ne’ebé kuda fraternidade nia liman

Ázia nia futuru iha sira ne’ebé kuda fraternidade nia liman

RV /Redasaun – Iha ninia audiénsia kuarta 6 dezembru, Amu-Papa dedika ba niia viajen foin daudaun ne’e ba Mianmar no Bangladesh (27 Novembru-2 Dezembru), ne’ebé nia define nu’udar “don boot ida husi Maromak”. Nia hasoru ema rihun ualu nune’e iha Sala Paulo VI – tanba malirin iha Vaticano –  no nia agradese autoridade no bispu sira País rua ne’e ne’ebé permiti vizita ida-ne’e.

Mianmar

Etapa dahuluk ninia viajen apostólika da-21° mak Mianmar, ne’ebé ba dala uluk simu Pedro nia saseluk. “Ha’u haarak espresa Kristu no Igreja nia babesik ba povu ida ne’ebé sofre tanba konflitu no represaun sira, no iha-ne’ebé agora la’o neineik bá kondisaun foun ida dame no liberdade nian”, Amu-Papa hateten.

Iha País ho maioria budista, sarani sira mak bibi-luhan ki’ik ida no fermentu Maromak nia Reinu nian. Papa Francisco hanoin hikas nia enkontru ho bispu sira no selebrasaun eukarístika sia. Ida uluk iha kampu desportivu iha sentru Yangun nian, no Evanjellu loron ne’ebá nian fó hanoin katak persegisaun sira tanba fiar iha Jezús rmak buat ruma normál ba ninia dixípulu sira. Missa daruak dedika ba joven sira. “Iha joven sira-ne’e nia oin ha’u haree Ázia nia futuru: futuru ida ne’ebé la’ós ba sira ne’ebé harii ho kilat sira maibé ba sira ne’ebé kuda fraternidade nia liman”.

Papa Francisco komenta enkontru sira ho autoridade sira Mianmar nian, no enkoraja sira ba esforsu pasifikasaun nian no dezeja atu membru hotu nasaun nian, la esklui ida, bele koopera ba preosesu ida-ne’e iha respeitu malu. Amu-Papa haktuir mós diálogu inter-relijiozu, ho modu espesiál bainhira nia halbur ho Konsellu Supremu monje sira-nian, iha-ne’ebé nia manifesta konfiansa katak sarani sir ano budista sira bele hamutuk tulun ema sira atu hadomi Maromak no maluk, hodi rejeita violénsia hotu no kontra aat ho di’ak.

Bangladesh

Husi Mianmar, Amu-Papa vizita Bangladesh, País ho maioria musulmana. “Iha Beatu Paulo VI nia ain-hakat sira no S. João Paulo II nian, ha’u-nia vizia marka ho ain-hakat ida tan iha respeitu no diálogu entre kristianizmu no islamizmu”.

Ba autoridade sira, Papa Francisco espresa solidariedade partikulár ba País iha ninia empeñu atu tulun refujiadu sira husi Rohingya, ne’ebé ho massa halai ba territóriu bengalés, iha-ne’ebé nia populasaun rasik aas liu iha mundu.

Iha momentu hato’o nia mensajen ho lia-árabe, Amu-Papa dala ida tan temi kona-a Rohingya no husu atu sira “perdua ita-nia falta sira no ita-nia silénsiu, hodi husu ba komunidade internasionál atu tulun sira no ajuda grupu hotu ne’ebé hetan opresaun no persegisaun iha mundu”.

Ho komunidade katólika, Amu-Papa hanoin kona-ba Missa ho ordenasaun ba amlulik na’in 16, “iha-ne’ebé agradese ba Maromak la kuran vokasaun sira”. Nia hanoin mós enkontru ho bispu sira, amlulik sira, konsagrada/u sira, ho seminsarisra sira, novisa/u sira. Nia temi mós vizita ba “Casa Madre Teresa”, iha-ne’ebé santa ne’e hela bá bainhira nia bá Daca, uma ida ne’ebé simu oan-kiak wain no ema sira ho defisiénsia nian. Nia hahí Irmán sira ne’ebé “iha nafatin hamnasa midar iha sira-nia oin. Sempre: testemuñu furak ida”.

Iha Mianmar nune’e mós iha Bangladesh eventu ikus mak ho joven sira ho sira-nia knananuk no dansa oioin, manifestaun ksolok Evanjellu nian kuda iha rai ne’e.  Iha Bangladesh, “iha enkontru prezente mós joven musulmanu sira no sira husi relijiaun seluk: sinál ida esperansa nian ba Bangladesh, ba Ázia no ba mundu”.